Sigurnost Bosne i Hercegovine je opterećena migracijama i pandemijom koronavirusa, ali postoji cijeli set drugih sigurnosnih prijetnji koje dugoročno predstavljaju veći problem za BiH, ocijenio je u razgovoru za Fenu ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić.

Ipak, mišljenja je da je sigurnost BiH na razini sigurnosti zemalja regije, a u određenim segmentima ministar smatra da je BiH možda i sigurnosno stabilnija od nekih od njih, ali u određenim segmentima postoje ozbiljniji rizici, izazovi i prijetnje.

No, u svakom slučaju, tvrdi državni ministar, građani BiH mogu se osjećati sigurnim iako ih je potrebno upozoriti da postoje neka područja ili neke situacije posebno u kontekstu postojanja koronavirusa.

”Imamo sigurnu državu, ali ukoliko gledate sustav sigurnosti BiH ima veliki broj sigurnosnih struktura i ne mogu reći da je to savršen, funkcionalan i sposoban sistem da se nosi sa svim izazovima. Postoje preklapanja nadležnosti više agencija ili struktura ili ministarstava po različitim nivoima, a istovremeno imamo nepokrivena područja”, pojasnio je Cikotić.

Zbog toga postoji potreba da se u interesu svih građana i administrativnih dijelova države razmišlja o potrebi unapređenja sigurnosnog sustava.

Cikotić podvlači da je sigurnosni sustav direktna refleksija političkog sustava odnosno ustavnopravnog uređenja, a BiH ima složen pravni sustav i državu koja je po temeljnom ustavnom konceptu prosta, ali je decentralizirana što u sferi sigurnosti rezultira fragmentacijom sigurnosnih funkcija.

”Kao konačan rezultat toga ne prepoznaje se puna funkcionalna koordinacija i povezanost na ostvarivanju sigurnosti. U odnosu na postojeće resurse, ljudstvo, proračunska sredstva kao i tehničke potencijale, možemo sigurnost države učiniti boljom”, smatra Cikotić.

Govoreći o najvećim prijetnjama sigurnosnom sustavu BiH, ministar kaže da u BiH postoje određeni politički koncepti koji osporavaju funkcionalnost države i njenih institucija, kao i međunarodni subjektivitet te potrebu harmoniziranja međuetničkih odnosa, te brinući o samo jednoj etničkoj grupi proizvode opću klimu nesigurnosti koja demotivira mlade u BiH.

To je razlog, smatra, što onda mladi ljudi, oni najobrazovaniji i najproduktivniji, napuštaju BiH i upravo njihov odlazak za Cikotića predstavlja najveću sigurnosnu prijetnju za BiH.

Kao ostale prijetnje identificirao je organizirani kriminal i korupciju, ilegalnu trgovinu ljudima, oružjem, narkoticima i druge prijetnje koje narušavaju stabilnost i sigurnost dugoročno.

Suglasan je s činjenicom da se u ovom trenutku treba zadržati primarni fokus na kontroli kretanja migranata, iako naglašava da se to ne može promatrati kao kriza jer ako je tako bilo bi potrebno angažirati sve strukture države. U ovom trenutku, njegov je stav, kao rezultat nefunkcionalnosti, ne postoji ni izbliza ravnomjerna distribucija tereta u rješavanju migrantske krize.

”Tu krizu praktično podnose dvije županije, dio federalnih institucija i dio državnih struktura. U određenoj mjeri sudjeluje i MUP Republike Srpske i transportna preduzeća RS-a, ali dalo bi se razgovarati o tome koliko je to stvarni doprinos”, mišljenja je Cikotić.

Nakon što je Cikotić preuzeo dužnost ministra posjetio je Unsko-sanski kanton koji je jedan od dva najpogođenija kantona migrantskom krizom.

Razgovarajući s predstavnicima institucija, uposlenicima i menadžmentom prihvatnih centara stekao je dojam da se kampovi relativno dobro vode, ali problem predstavlja činjenica da se svi migranti ne registriraju u tim kampovima te je boravak ljudi izvan kampova ozbiljan problem.

”Namjera je da se pri suočavanju s krizom poštuju i sva ljudska prava, ali pri tome se ne smije zaboraviti da su prava i slobode naših građana za sve institucije države ispred prava i sloboda migranata. Ne mogu se zaštitom i slobodom migranata dovesti u pitanje prava i slobode naših ljudi”, kazao je Cikotić.

Zbog toga je od iznimne važnosti da se institucije organiziraju u kontroli javnih prostora kako bi građani Bihaća, Cazina, Velike Kladuše i drugih gradova imali osjećaj slobode, a da se i migrantima u odnosu na takav tretman omogući upražnjavanje njihovih prava.

”Njihov cilj nije BiH. Njihovi putevi niti kreću niti završavaju na prostoru Balkana, ali je BiH i posebno prostor USK-a prepoznat kao zona na kopnu koja je najbliži prostor Europskoj uniji”, pojasnio je Cikotić.

Bolji odgovor na tu krizu Cikotić vidi u kvalitetnijoj kontroli istočne granice BiH, a osim toga potrebna je bolja koordinacija među institucijama BiH, a Kanton Sarajevo pružit će financijsku podršku USK-u, dok će Federalna vlada pomoći u opremanju sigurnosnih struktura koje su nadležne za kontrolu boravka migranata.

Stoga će, najavljuje ministar, građani USK-a vrlo brzo moći osjetiti da imaju državne strukture koje se solidaliziraju s njima i koje su im spremne pomoći.

Namjera ministra je poboljšati i koordinaciju agencija koje su vezane za Ministarstvo sigurnosti, poboljšati kvalitet kontrole državne granice te povećati broj graničnih policajaca, ali i povezati druge entitetske i kantonalne institucije.

U naradna dva mjeseca trebao bi biti organiziran i regionalni ministarski sastanak o toj temi, a od Europske unije zatražit će se stručna, tehnička i adekvatna financijska pomoć.

Govoreći o pandemiji koronavirusa, iznio je mišljenje da ta prijetnja nije dobro procijenjena te je kazao da su napravljane pogreške u pristupu tom pitanju od kojih je jedna što se smatralo da će s dolaskom ljeta i visokih temperatura virus iščeznuti.

”U početku je BiH bila dobro organizirana i poštovale su se epidemiološke mjere iako tada pandemija nije bila toliko vidljiva”, kaže Cikotić, što je kod ljudi proizvelo sumnju u postojanje opasnosti od virusa.

Nakon toga, kaže, došlo je do opuštanja koje je rezultiralo pogodnim tlom za virus za kojeg medicinski stručnjaci kažu da je najopasniji zbog svoje eksplozivnosti i kapaciteta, da se vrlo brzo širi ukoliko se ne poštuju mjere zaštite i prevencije.

Kako je ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić zaključio u intervjuu za Fenu, za bolji odgovor na sigurnosne prijetnje presudno je poboljšati koordinaciju nadležnih institucija.