Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi KM i za 307 milijuna KM su veći u odnosu na 2022. godinu.

Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inostranstva, odnosno osobne transfere, odnosi se 3,79 milijardi KM i veće su za 203 milijuna KM u odnosu na godinu ranije. Ostali tekući transferi iznose 1,48 milijardi KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosi na mirovine iz inozemstva.

I dobra i loša vijest

Ovakvi podaci, prema mišljenju ekonomiste Slaviše Rakovića, za Bosnu i Hercegovinu su s jedne strane loša vijest, a opet s druge strane odlična vijest.

“S jedne strane, to je pokazatelj kakve su migracije u Bosni i Hercegovini, da su te migracije prema inostranstvu, da su motivirane radom i potragom za poslom i vjerojatno boljim životnim standardom. S druge strane, to je izuzetno značajan faktor za ekonomiju BiH, jer čini više od 10 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i izuzetno doprinosi generiranju BDP-a”, istaknuo je Raković za “Nezavisne novine“.

Kako navodi, i u budućnosti se može očekivati da će doći do rasta količine novca koji iz inostranstva dolazi u BiH, jer su, kako ističe, trend svugdje u svijetu, pa čak i unutar same Europske unije, migracije ka razvijenim zemljama.

Također, iz Centralne banke BiH istaknuli su da ostali tekući transferi iznose 1,48 milijarde KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosi na mirovine iz inostranstva.

Sve veći broj obitelji odlazi

Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, ističe za “Nezavisne novine” da taj novac šalje omladina koja je otišla u inozemstvo, a čiji roditelji ostaju ovdje.

“Kolike su mirovine – to znate. Prema tome, omogućavaju im da prežive. Nažalost, sve veći broj obitelji odlazi, tako da će se najvjerojatnije u narednom periodu taj priliv smanjiti jer neće se imati kome slati ovdje”, rekao je Vasilić, dodajući da to održava potrošačku mogućnost na ovom području.

Da sve veći priliv novca u BiH iz inozemstva ne treba čuditi potvrđuju i ranije objavljeni podaci u Prijedlogu izvještaja o sprovođenju politike o saradnji s iseljeništvom za 2023. godinu, koji je objavilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, a koje se poziva na podatke iz publikacije “Održivost emigracija iz BiH”, čiji su autori Anto Domazet, Vjekoslav Domjan, Almir Peštek i Faruk Hadžić, gdje je navedeno da je BiH jedna od vodećih evropskih emigrantskih zemalja i spada među 11 emigrantskih zemalja u svijetu.

“Stopa emigracije iz BiH iznosi oko 50 posto (postotak ukupnog stanovništva), a broj izdanih boravišnih dozvola prvi put građanima BiH u EU konstantno raste od 2014. godine kao rezultat liberalizacije tržišta rada u zemljama EU”, navodi se u ovom prijedlogu.

Istaknuto je i da je emigracijom iz BiH stvorena snažna dijaspora, odnosno iseljeništvo.

“Procjenjuje se da u iseljeništvu živi između dva milijuna i 2,2 milijuna osoba koje vode porijeklo iz BiH, a od ovog broja njih 1,8 milijuna je rođeno u BiH. Iako su napustili zemlju, najveći broj iseljenika održava snažne veze sa BiH, posebno s mjestima porijekla, s izraženom željom da doprinesu ekonomskom i društvenom razvoju BiH”, navodi se u dokumentu te dodaje da se priroda emigracija iz BiH mijenja u smislu da se iseljavaju ili se namjeravaju iseliti cijele obitelji, što ima dugoročne posljedice po BiH.