U Bosnu i Hercegovinu je tijekom prvih devet mjeseci prošle godine zabilježen priljev osobnih transfera iz inozemstva u iznosu od 3,26 milijardi konvertibilnih maraka, pokazuju podaci Centralne banke BiH. Riječ je o snažnom rastu novčanih doznaka iz dijaspore, a ekonomisti upozoravaju da je stvarni iznos znatno veći od službeno evidentiranog.

Prema dostupnim podacima, sredstva pristigla iz inozemstva čine oko 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda BiH, čime dijaspora ostaje jedan od ključnih stupova domaće ekonomije. Posebno je značajan njihov utjecaj na socijalno najugroženije skupine stanovništva, prvenstveno umirovljenike koji se suočavaju s kontinuiranim rastom troškova života.

„Od tog iznosa gotovo milijardu i pol maraka predstavlja izravnu pomoć umirovljenicima. To je oko 30 posto ukupnog proračuna umirovljenika u Federaciji BiH i svaka marka im je iznimno važna, osobito u situaciji koja traje već pet godina“, izjavio je Haso Halilović, predsjednik Udruženja umirovljenika Tuzlanskog kantona, prenosi BHRT.

Stvarni iznos doznaka znatno veći?

Ekonomist Damir Bećirović ističe kako službeni podaci ne odražavaju stvarno stanje jer velik dio novca dolazi izvan formalnih bankovnih kanala.

„Sredstva dijaspore koja prolaze kroz bankovni sustav vjerojatno su i dvostruko veća od evidentiranih iznosa. Bez pomoći dijaspore bh. ekonomija u ovom trenutku teško bi mogla funkcionirati, osobito kada je riječ o punjenju proračuna i održavanju likvidnosti“, naglašava Bećirović.

Dijaspora kao pokretač lokalnog razvoja

Značaj dijaspore posebno je vidljiv na lokalnoj razini. Primjer grada Živinica pokazuje kako ulaganja bh. iseljenika mogu potaknuti gospodarski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta.

„Vlasnik tvrtke je u mlađoj dobi otišao u Švicarsku, gdje je razvio nekoliko poslovnih projekata, a zatim odlučio dio poslovanja preseliti u Bosnu i Hercegovinu, konkretno u segment solarnih panela“, pojašnjava Mahir Šmigalović, projektni menadžer tvrtke.

Gradonačelnik Živinica Begaj Muhić smatra da potencijal dijaspore još uvijek nije dovoljno iskorišten.

„Svi nivoi vlasti moraju snažnije raditi na institucionalnom povezivanju s dijasporom. Riječ je o iznimno vrijednom resursu koji može značajno doprinijeti razvoju lokalnih zajednica. U Živinicama već imamo niz pozitivnih primjera“, poručio je Muhić.

Iako ne postoje precizni službeni podaci o zemljama iz kojih dolazi najveći priljev doznaka, jasno je da se radi o državama s najbrojnijom bosanskohercegovačkom dijasporom. Njihova financijska i investicijska uloga i dalje ostaje jedan od ključnih oslonaca stabilnosti i opstanka domaće ekonomije.