„Maestro Nikica Kalogjera je 70-ih godina od međunarodne komisije koja se bavi duhovnom glazbom iz Dresdena dobio odluku da su hrvatske božićne pjesme najraznovrsnije, najbrojnije i najljepše“, rekao je u božićnom izdanju emisije Kompas RTV-a Herceg-Bosne skladatelj don Dragan Filipović.

Objasnio je kako je Kalogjera skupio 75 pjesama koje se češće pjevaju po svim župama i po koncertima te ih poslao u Dresden. „Rekao mi je kako je u odluci navedeno i da su hrvatske božićne pjesme teološki najjasnije, najčistije te da prenose zdrav nauk crkve i čistu teologiju.“

Kazao je kako je u Pavlinskoj pjesmarici iz 1664. godine, koju su izdali redovnici pavlini, navedeno da su najstarije hrvatske pjesme Bog se rodi, U to vrijeme godišta i Narodi nam se Kralj nebeski.

Don Dragan Filipović je rekao kako je pročitao da hrvatskih božićnih pjesama ima oko 150 te da vjeruje kako je taj broj puno veći jer svaka župa ima svoj način pjevanja i svoj način izražaja. Naveo je da je 1701. godine u Veneciji tiskano 15 hrvatskih božićnih pjesama, a samo godinu dana kasnije 29. „Božićne pjesme je iznjedrio naš narod, iz tradicije, iz pjevanja, iz ljubavi prema Božiću, iz ljubavi prema vjeri i iz prakticiranja vjere. Na neki način te su pjesme rođene u narodu.“

Don Dragan Filipović je kazao kako se u medijima sve manje mogu čuti hrvatske tradicijske božićne pjesme, a sve više one u kojima se ne spominje Bog. Istaknuo je kako se u SAD-u u 85 posto slučajeva u kazalištima i na koncertima izvode domaći autori, a kod Hrvata u 85 posto slučajeva se izvode strani autori. „Mi Hrvati volimo biti podanici, kao tuđe je bolje – to je nevjerojatno.“

Više o svemu u videu emisije Kompas.