Ulazak Republike Hrvatske u schengenski prostor nije donio nikakve promjene u smislu režima prelaska granice za državljane Bosne i Hercegovine, niti se išta promijenilo u smislu broja i dostupnosti svih postojećih graničnih prijelaza između dviju država.

Gužve koje su se viđale na pojedinim graničnim prijelazima, kako u razgovoru za Večernji list ističe Svevlad Hoffmann, glavni inspektor i savjetnik ravnatelja Granične policije BiH, posljedica su činjenice da se radilo o razdoblju u kojemu se veliki broj ljudi iz BiH vraćao u zemlje zapadne Europe u kojima trenutačno radi, a nakon što je blagdane proveo u domovini.

”Što se tiče režima prelaska granice između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, a u svjetlu činjenice da je Hrvatska od 1. siječnja ušla u režim Schengena, nema nikakvih izmjena. Sve procedure koje su vrijedile do 1. siječnja, a odnose se na prelazak naših državljana u Republiku Hrvatsku i dalje su na snazi”, objasnio je Hoffmann.

Sustav ETIAS

Jedna od važnih promjena ipak nas čeka u drugom dijelu, odnosno krajem godine, kada bi na snagu trebao stupiti novi europski sustav ETIAS za kontrolu. Riječ je o novom sustavu ulaska državljana tzv. trećih zemalja, a u koje spadaju i državljani Bosne i Hercegovine. On će donijeti potrebu podnošenja zahtjeva za odobrenje putovanja jednostavnom procedurom korištenja ETIAS web-stranice ili mobilne aplikacije, pri čemu će dobivena potvrda vrijediti tri godine. Kada govorimo o sustavu ETIAS, osobito je važno provesti sve nužne pripremne aktivnosti unutar Bosne i Hercegovine, a poglavito u izvorno orijentiranom gospodarskom sektoru, kako bi se izbjegle eventualne gužve na granicama, a s tom mišlju predsjednici Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine već su u više navrata uputili poziv tvrtkama da svojim vozačima koji svakodnevno prelaze granicu navrijeme osiguraju ETIAS potvrdu. Takvo što posebice dolazi do značaja zbog činjenice da BiH većinu vanjske trgovine obavlja sa zemljama Europske unije. Hoffmann za Vecernji.ba objašnjava kako je riječ o dodatnim, prije svega, biometrijskim provjerama putnika koji ulaze, kao i odgovarajućem informacijskom povezivanju i objedinjavanju podataka.

No, Hoffmann je potvrdio kako se ovaj sustav neće odnositi na državljane Europske unije koji žive u BiH, odnosno one koji posjeduju putovnicu Republike Hrvatske. ”Državljani Republike Hrvatske su državljani EU-a i na njih se ovaj sustav ne odnosi. Oni prelaze kao i svi drugi državljani koji posjeduju putovnicu bilo koje od država članica Europske unije”, naveo je. U kontekstu broja graničnih prijelaza, kao i mogućih eventualnih izmjena, Hoffmann je uputio na činjenicu da je nadležnost za otvaranje graničnih prijelaza, kada je riječ o BiH, u isključivoj mjerodavnosti Vijeća ministara BiH, naravno, u suglasju sa susjednom Republikom Hrvatskom.

Ističe i kako se ništa nije mijenjalo u pogledu broja i dostupnosti postojećih graničnih prijelaza. Bez zadržavanja ”Velika je prednost za sve naše državljane što, nakon što obave kontrole putnih isprava i vozila na graničnom prijelazu prilikom ulaska u Hrvatsku, mogu nesmetano i bez ikakvog zaustavljanja nastaviti put do svoje konačne destinacije u bilo kojoj zemlji članici schengenske zone”, naveo je za Večernjak Hoffmann, naglasivši kako je ulazak Hrvatske u ovaj prostor donio prednosti za bosanskohercegovačko gospodarstvo.

Ilustracije radi, svi prijevoznici iz BiH, nakon što obave carinske formalnosti na ulasku u Hrvatsku, lišeni su bilo kakvog zadržavanja na graničnim prijelazima između zemalja članica schengenske zone. Prevedeno, umjesto dviju, sada prelaze jednu granicu, a to se može pokazati kao važan čimbenik kada govorimo o brzini prijevoza robe. ”Ako se malo dulje i zadrže na graničnom prijelazu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, sigurno taj zaostatak nadoknade slobodnim prolaskom preko uzajamnih granica zemalja članica schengenske zone”, naglasio je Hoffmann.

Hoffmann se istodobno osvrnuo i na pitanje ilegalnih migracija, kazavši kako nema povećanog pritiska na granici te dodavši kako te migracije imaju neke zakonitosti jer su pojačane u vremenima kada su više temperature. A sada je, podsjetio je, iznimka što je siječanj po svojim vremenskim prilikama sličniji proljetnom razdoblju. Međutim, u posljednje vrijeme bio je zabilježen veći priljev državljana Ruske Federacije, pri čemu je, kako kaže, veći dio njih iskorištavao bezvizni režim i koristio BiH kao tranzicijsku točku, no, nakon Nove godine i mjera strože kontrole ulaska, taj broj se znatno smanjio.