Bosna i Hercegovina je posebna po mnogo čemu, pa tako i po tome da niže razine vlasti mogu donijeti pravilnike i propise kojim će kontrirati onim s državne razine. Sva nemoć državne razine naspram entitetskog pokazala se u sektoru prometa, odnosno procesu registracije vozila. Naime, godinama je na snazi bio Pravilnik o tehničkom pregledu vozila, koji je donijelo državno Ministarstvo prometa i komunikacija i taj pravilnik je odredio jedinstvenu cijenu tehničkog pregleda vozila u cijeloj zemlji.

Dodatni namet

Međutim, federalno Ministarstvo prometa i komunikacija od 1. siječnja 2017. godine donosi svoj pravilnik kojim, bez volje državne razine, odlučuje zasebno naplaćivati ekotest, koji je sastavni dio tehničkog pregleda jednog vozila. Preciznije, osim tehničkog pregleda koji je 55 KM, vozači plaćaju i ekotest od 22 do 36 KM, zavisno od vrste vozila. Ovaj dodatni namet apsurdan je građanima, privrednicima, pa čak i državnom Ministarstvu, samo je federalna vlast vidjela logiku u dodatnom plaćanju nečega što je sastavni dio tehničkog pregleda, navodi Oslobođenje.

Naime, ekotest je mjerenje ugljenmonoksida kod benzinskih motora i mjerenje zatamnjenosti gasova kod dizel-motora. Za oboje postoje propisane granične vrijednosti i kada ih vozilo ne ispunjava, ono treba biti proglašeno tehnički neispravnim.

Dodatnih nameta nisu pošteđeni ni vozači u Republici Srpskoj, samo što je u ovom entitetu to urađeno na malo drugačiji način. Ne naplaćuju se ekotestovi, ali se od 1. siječnja ove godine prilikom registracije automobila naplaćuje ekotaksa od pet do 50 KM, također u zavisnosti od vrste automobila. Iz Ministarstva prometa i veza RS-a negiraju da se radi o istom nametu kao u FBiH.

Zoran Andrić, pomoćnik ministra u državnom Ministarstvu prometa i komunikacija, za Oslobođenje kaže kako je problem ekotesta nastao kada je federalno Ministarstvo donijelo Pravilnik na osnovu Zakona o prijevozu u FBiH, gdje su određene odredbe iz Pravilnika o tehničkim pregledima, ustvari, dodatno uređene federalnim propisom.

”Jedinstvenog cjenika tehničkog pregleda su se dužne pridržavati, u skladu sa Zakonom, sve stanice za tehnički pregled koje rade u BiH. Kada se radi o ekotestu, odgovore treba dati federalno Ministarstvo, da vidimo jesu li oni imali neke razloge zašto danas dodatno naplaćuju ovu stavku. U Republici Srpskoj je drugačiji slučaj. Oni ekotest provode u okviru pravilnika koji je na snazi. Naše ministarstvo se zalaže za ekotaksu, ali na način da onaj ko više zagađuje, više i plaća. I to bi trebalo da da neku svrhu, a to je da smanji zagađenje. Vozila koja najmanje zagađuju ne treba ni da plaćaju. U FBiH naplaćuju ekotest i ne radi se o ekotaksi. Trenutno je propisano da od tehničkih pregleda dva posto naknade ide u budžet, ali sam siguran da ta dva posto nisu namjenska sredstva koja se dalje troše na unapređenje saobraćaja. Namjenu tih sredstava ne može definirati naše ministarstvo, opet to radi entitetsko koje i prikuplja ta sredstva, pojašnjava Andrić.

Kontrola stanica

Desetog svibnja je u Službenim novinama objavljen novi Pravilnik o tehničkom pregledu vozila i bit će na snazi od 18. svibnja. U njemu je, kaže Andrić, dodatno uređena oblast kontrole stanica za tehnički pregled.

”S obzirom na to da su do sada tehničke preglede prolazila mnogi automobili koji to ne bi smjeli, uveli smo normu da kada kontrolor izgubi dozvolu za tehnički pregled, gubi licencu i mora ponovo polagati, jer je očigledno da ne radi dobro. Do sada je ovdje postojao propust, gdje bi kontrolor bio zatvoren samo na sedam dana i nakon toga nastavio s radom kao da ništa nije bilo, naglašava on.