Iz BiH još nema jedinstvenog stava u vezi s ukrajinskom krizom. Neutralnost s jedne, osuda s druge strane, samo će napraviti problem u BiH, smatraju analitičari, piše Deutsche Welle.

Stav Srbije o podršci teritorijalnom integritetu u suverenitetu Ukrajini, ali bez sankcija Rusiji, nije imao političkog i strateškog odjeka u BiH. Neutralnost oko ovog pitanja, još je službena politika, jer Predsjedništvo BiH, nema jedinstven stav. Hrvatski i bošnjački članovi, Željko Komšić i Šefik Džaferović, oštro su osudili napad Rusije na Ukrajinu, dok Milorad Dodik ponavlja da je BiH neutralna i da neće zauzimati strane.

Pozicija Srbije i u ovom slučaju Republike Srpske (RS), je očekivana, smatraju analitičari, jer bi bilo kakav drugačiji stav iz Srbije bio u suprotnosti s politikom prema Kosovu, dok bi otvorena podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajini od strane RS-a, značilo bezuvjetnu podršku suverenitetu BiH, što je u suprotnosti s posljednjim odlukama u vezi s prijenosom nadležnosti na entitet.

Zbog toga je stav u vezi s invazijom na Ukrajinu podijeljen, što nije ništa novo u odnosu na politiku u toj zemlji u protekla dva desetljeća.

Gromoglasna tišina

“Dio političara je zauzeo nekritičku prorusku poziciju, opravdavajući i braneći neobranjivo. Dio je oštro osudio stradanje građana u Ukrajini, povlačeći paralele s ratom na ovim prostorima. Za to vrijeme, ni dio stanovništva ne pokazuje nikakvu empatiju prema Ukrajincima, usprkos vlastitim, ne tako davnim stradanjima, diveći se moći čovjeka koji pokazuje zube ‘mrskom Zapadu'”, kaže analitičarka Tanja Topić. Ona podsjeća da je posebno zanimljivo jedinstvo u šutnji trojice takozvanih, nacionalnih vođa, Dodika, Čovića i Izetbegovića. Ta je šutnja sramna, kaže Topić.

Dragan Čović je na Twitteru pozvao “na hitan prekid vatre, solidarnost i dijalog”, ali bez konkretne osude Rusije. A s druge strane, Dodik je i prije ruske invazije, neutralnost postavio kao jedini moguć odgovor, a sada je osudio i potez predstavnika BiH u Ujedinjenim narodima, Svena Alkalaja, koji je podržao izjavu o ratu u Ukrajini, u kojoj se Rusija osuđuje, iako nije bilo suglasnosti iz RS za taj potez.

“Mi smo se potpisivanjem SSP-a, obavezali da pratimo sigurnosnu i vanjsku politiku EU, što smo i učinili”, izjavio je Alkalaj, obrazlažući svoju odluku. On se pritom poziva i na izjavu Predsjedništva iz 2014. godine, u kojoj je za tadašnje stanje u Ukrajini, izražena puna podrška nаpоrimа, s ciljem prevladavanja trеnutnе situаciје te оdržаvanjа mirа i pоtrеbnе sigurnosti.

Razlike u odnosu na 2014.

Iako je u Predsjedništvu tada sjedio Nebojša Radmanović (SNSD), stavovi su se očito promijenili, tako da ovog puta nema zajedničke izjave po tom pitanju.

Dodik ponavlja da je Bosna i Hercegovina neutralna po pitanju rusko-ukrajinske krize i da jedinstven stav ne postoji kada je riječ o vanjskoj politici, s obzirom da nju, kako kaže, provodi stranka SDA preko svojih predstavnika, a posebno ministrice vanjskih poslova u Savjetu ministara, Bisere Turković.

“Turkovićeva od nepostojeće vanjske politike, koju kroji snagom svoje destruktivnosti i prirodom mentaliteta koji se uklapa u društveni ambijent u kome prevladava poremećeno razmišljanje, pravi klasičnu institucionaliziranu prijevaru, samoproglašavajući se za kreatora vanjske politike BiH, iako je ona prema Ustavu u nadležnosti Predsjedništva BiH”, kaže Dodik.

“Gospodine Dodik, BiH nije od jučer, starija je od neodgovornih dnevno-političkih manipulacija i dezinformacija. Umjesto da osudite nasilje i rat, pokušavate, očito u nečijem tuđem interesu, relativizirati jasan stav BiH, a sigurna sam i stav svih njenih građana protiv rata i sukoba bilo gdje u svijetu, pa i u Ukrajini”, navela je Turković u odgovoru Dodiku.

EUFOR šalje pojačanje u BiH

Destabilizacija zapadnog Balkana u ovom trenutku nije realna, u odnosu na rusko-ukrajinsku krizu. No odnosi li se to i u kojoj mjeri na BiH, možda najbolje govori podatak o najavljenom kontingentu rezervnih snaga EUFOR-a, koje su trenutno stacionirane izvan BiH.

U narednim danima bi njih oko 500 trebalo biti raspoređeno u zemlji kao pojačanje postojećim snagama. Iz EUFOR-a su ranije priopćili da bi pogoršana sigurnosna situacija na međunarodnom nivou mogla potencijalno dovesti do nestabilnost i u Bosni i Hercegovini.

“Kako u cijeloj regiji tako i u BiH postoji značajan ruski utjecaj. I ovo bi, kada je BiH u pitanju, trebao biti snažan signal za sve koji su dužni podržavati BiH, čuvati mir i stabilnost u BiH i Daytonski mirovni sporazum”, rekao je za BHRT bošnjački član Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović.

Ideološka podrška

Tanja Topić se nada da će svi akteri na zapadnom Balkanu biti dovoljno trezveni, posebno u BiH. Ona smatra da bi pokušaj da se zaoštravanje ove situacije iskoristi za podizanje vlastite cijene, po njih loše završio. Osim toga, zauzimanje neutralnog stava u ovom trenutku nije dobro ni za BiH.

“Zauzimati vrijednosno neutralan stav prema zemlji koja je napadnuta zbog ideološke podrške napadaču, pokazuje da se nalazimo u dubokom raskoraku s civilizacijskim i moralnim vrijednostima. Ako podržavamo kršenje međunarodnog prava i načela UN-a, delegitimiramo vlastitu poziciju i mogućnost da se na ta ista načela pozivamo kada budu izražena u našem kontekstu”, zaključuje Topić. Osim toga, dodaje ona, sada se u novom svjetlu postavlja pitanje, koliko je sada, nakon Ukrajine, vjerodostojan stav Rusije, izražen u Vijeću sigurnosti UN-a, u vezi s OHR-om i visokim predstavnikom u BiH, Christianom Schmidtom.