Posao, klimatske promjene, sigurnost, poslovne prilike… samo su neki od razloga zbog kojih se ljudi odlučuju na migracije. Osim uobičajenih migracija, odnosno preseljenja u zemlje Europske unije radi “svjetlije budućnosti”, nije rijetko da se bh. stanovnici preseljavaju unutar BiH, piše Večernji list BiH.

To potvrđuje i detaljno statističko izvješće za prošlu godinu koje je izradio Federalni zavod za statistiku. Kako je prikazano u podacima, u prošloj godini je 3356 osoba iz BiH bolju budućnost odlučilo potražiti izvan njezinih granica naseljavajući neke od europskih zemalja. Iz Federacije BiH, pokazuju podaci, u inozemstvo se iselilo 2059 osoba, iz Republike Srpske 1190, dok je iz Distrikta Brčko novu lokaciju za život u inozemstvu pronašlo 107 osoba. Osim inozemstva, građani BiH mijenjali su mjesto življenja i unutar Bosne i Hercegovine. U Federaciji BiH 16.518 ih je mijenjalo prebivalište ili boravište. Iz Republike Srpske u Federaciju BiH doselilo se 2176 osoba, a iz Distrikta Brčko 284 osobe. Kada je pak riječ o iseljavanju, iz Federacije BiH se lani u Republiku Srpsku odselilo 2550, a u Distrikt Brčko 307 osoba.

Večernjak je analizirao podatke koji se odnose na migracije iz županije u županiju. Primjerice, u Posavsku županiju se doselila samo jedna osoba, i to iz Zeničko-dobojske županije, dok je 10 osoba mijenjalo prebivalište ili boravište unutar te županije. Od 19 osoba koje se vode kao iseljene, 18 ih je novo mjesto za život našlo unutar svoje županije, dok se, prema podacima, jedna osoba iz Domaljevca-Šamca iselila u Tuzlansku županiju. U Odžak se, kako pokazuju podaci, doselilo 28 osoba, a najviše ih je stiglo iz Tuzlanske županije (10).

Iz ove posavske općine tijekom 2021. iselile su 32 osobe – najviše u ZDŽ (9). Određen broj stanovnika mijenjao je prebivalište ili boravište i u Orašju. Lani se tu doselila 41 osoba, dok se iselilo 30 njih, od kojih je 10 mijenjalo mjesto življenja unutar županije. Srednjobosanska županija je tijekom 2021. godine ostala bez 130 stanovnika. Jedan od gradova ove županije – Jajce lani je ostao bez 40 stanovnika. Od 87 stanovnika koji se u statistici FZS-a vode kao doseljeni u Jajce, najviše ih je iz iste županije – 48. Od 127 iseljenih, 52 ih je mijenjalo mjesto boravka unutar županije. Budući da se u većini lokalnih zajednica u FBiH bilježi više iseljenih nego doseljenih osoba, pozitivan primjer je općina Kiseljak u kojoj se situacija potpuno drugačije odvijala. Imala je 31 stanovnika više.

Naime, u Kiseljak se lani doselila 151 osoba. Najviše ih se u ovu općinu Srednjobosanske županije doselilo iz Sarajevske županije – 67. Vitez je, također, u 2021. imao više doseljenih nego iseljenih. U 2021. godini tu se doselilo 248 osoba, a iselilo ih se 155. Tri grada Hercegovačko-neretvanske županije imala su više doseljenih nego iseljenih. Grad Čapljina, prema podacima za prošlu godinu, bilježi 40 doseljenih osoba više nego iseljenih. Kako je prikazano, 20 osoba tu se doselilo iz Sarajevske županije, 14 iz Zeničko-dobojske, 18 iz Zapadnohercegovačke županije.

U Čitluk se, prema podacima, doselilo 13 stanovnika više nego što se iselilo, a najviše ih je bilo iz Zapadnohercegovačke županije. Grad Mostar lani je dobio 104 nova stanovnika. Doselilo se 549 osoba, od kojih je 106 njih iz zapadne Hercegovine, 93 ih Sarajevske županije, 49 iz Srednjobosanske županije…

U gradove Zapadnohercegovačke županije doselilo se 59 stanovnika više nego što se iselilo. U Grad Široki Brijeg doselila su se 33 stanovnika, Grude četiri, Grad Ljubuški 28 više nego što ih se iselilo, dok se iz Posušja, prema podacima, šest stanovnika iselilo.

Za razliku od Zapadnohercegovačke županije, podaci za Hercegbosansku su ipak malo lošiji. Tijekom prošle godine izgubila je 14 stanovnika.