S93,1 stanovnikom na četvorni kilometar Grad Ljubuški najnaseljenija je jedinica lokalne samouprave u Zapadnohercegovačkoj županiji. Slijedi općina Grude sa 76 stanovnika na četvorni kilometar, zatim Grad Široki Brijeg sa 74,6 stanovnika na četvorni kilometar, dok je najrjeđe naseljena, površinom najveća, općina Posušje.Ta općina, prema podacima strategije razvoja ZHŽ-a 2021. – 2027., ima 44,1 stanovnika na četvorni kilometar, piše Večernji list BiH.

Po pitanju gustoće naseljenosti razvidno je kako je ZHŽ ruralna regija.

U ruralnom dijelu 75,5%

– Naime, prosječna gustoća naseljenosti u ZHŽ-u iznosi 68,6 stanovnika po km² te se karakterizira kao ruralna regija (prema OECD kriterijima ruralnim područjem smatra se područje koje ima manje od 150 stanovnika na četvorni kilometar). Površina ZHŽ-a iznosi 1363 km², a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, broj prisutnog stanovništva u 2019. godini bio je 93.385.

Prema podacima iz strategije ruralnog razvoja ZHŽ-a za razdoblje 2021. – 2030. godine, koja je usvojena u 2019. godini, 24,50% ili 22.593 stanovnika žive u općinskim, odnosno gradskim središtima, dok 75,50% ili 70.743 stanovnika žive u ruralnom području županije – navodi se u spomenutom dokumentu Strategija razvoja ZHŽ-a 2021. – 2027.

Prema procjeni broja prisutnog stanovništva u 2019. godini, koju vodi Federalni zavod za statistiku, ZHŽ u 2019. godini ima 93.385 stanovnika, što je za oko 1500 stanovnika manje nego na posljednjem popisu 2013. godine. Prema istim podacima, općina Grude ima 16.805 stanovnika, Grad Ljubuški 27.275 stanovnika, općina Posušje 20.341 stanovnika i Grad Široki Brijeg 28.964 stanovnika. Razlog padu broja stanovnika uglavnom se krije u negativnom prirodnom prirastu koji se već godinama bilježi diljem BiH, pa tako i u ZHŽ-u.

U 2017. godini broj rođenih iznosio je 709, a umrlih 892, što znači da je prirodni prirast bio -183. U 2018. godini broj rođenih iznosio je 760, dok je broj umrlih iznosio 857, a rezultat je bio negativan prirodni prirast, i to -97. U 2019. godini ZHŽ ima 729 rođenih i 875 umrlih te je za 2019. godinu prirodni prirast iznosio -146.

– Prema analiziranim podacima po općinama i gradovima u ZHŽ-u, Široki Brijeg i Posušje u 2017. godini bilježili su negativan prirodni prirast, a u posljednje dvije promatrane godine bilježe pozitivan trend. Ljubuški i Grude tijekom sve tri promatrane godine bilježe više umrlih nego rođenih. Stopa nataliteta u ZHŽ-u u 2019. godini iznosi 7,8, a stopa mortaliteta 9,4 – navodi se u dokumentu.

Kada je riječ o strukturi stanovništva, prošle godine žene su činile 51 posto stanovništva. Također, 69 posto stanovništva čine osobe u dobi između 15 i 64 godine starosti.

– U protekle tri godine razvidan je pad broja osoba u dobi do 14 godina starosti, tj. u 2019. godini broj ovih osoba smanjen je za 6% u odnosu na broj u 2017. godini i čini 15% od ukupnog broja stanovnika u 2019. godini. Broj osoba starijih od 65 godina starosti je u porastu i u 2019. godini je broj ovih osoba veći za 2% u odnosu na 2017. godinu – stoji u navedenom dokumentu.

Migracije stanovništva

Budući da se posljednjih godina mnogo piše o odlascima, zanimljivi su pokazatelji o migracijama u ovoj županiji. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u prethodne tri godine (2017., 2018., 2019.) bilježi se prosječno 524 odseljenih iz ZHŽ-a, ali i 429 doseljenih u ZHŽ. Broj odseljenih u 2019. godini iznosio je 508 i manji je za 10% u odnosu na broj odseljenih u 2017. godini. Od ukupno odseljenih iz ZHŽ-a u 2019. godini, 20,3% odselilo se u inozemstvo, dok se ostali dio odselio iz ZHŽ-a u druge dijelove Federacije BiH. – Od ukupnog broja odseljenih u inozemstvo u 2019. godini, najviše se odselilo u Hrvatsku (85%), dok se 12% odselilo u Njemačku. Od ukupnog broja registriranih odseljenih, 68% odseljenih u dobi je do 35 godina – zaključeno je u dokumentu Strategija razvoja ZHŽ-a 2021. – 2027.