Novo istraživanje koje je proveo Center for Applied Research in the Apostolate (Centar za primijenjena istraživanja u apostolatu) bavilo se sudjelovanjem vjernika na svetim misama, a provedeno je u više zemalja svijeta.

Prema rezultatima Afrika je vodeća u broju katolika koji sudjeluju na misnim slavljima. Tako, na pitanje: Osim vjenčanja, sprovoda i krštenja, koliko često idete na svete mise?, 94% nigerijskih katolika odgovorilo je kako u crkvu idu tjedno, a neki čak i na dnevnoj razini.

Anketu je proveo World Values ​​Survey, koji je počeo pratiti podatke 1980-ih te ima statistiku za 36 zemalja s brojnom katoličkom populacijom. CARA, koja je prikupila rezultate, rekla je da se ne zna točno koja zemlja ima najveću stopu sudjelovanja na misu, jer istraživanja nisu provedena na tu temu u svakoj zemlji svijeta.

Među ispitanicima WVS-a, uz Nigeriju, tjedno ili češće na misi sudjeluju katolici iz Kenije (73%) i Libanona (69%).

Latinska Amerika i Europa

Zemlje u kojima polovica ili više katolika tjedno sudjeluje na misnim slavljima su Filipini (56%), Kolumbija (54%), Poljska (52%) i Ekvador (50%), dok manje od polovice, ali ipak više od trećine svaki tjedan na misu idu katolici iz Bosne i Hercegovine (48%), Meksika (47%), Nikaragve (45%), Bolivije (42%), Slovačke (40%), Italije (34%) i Perua (33%).

Tri od 10 katolika koji tjedno sudjeluju na svetoj misi su podatci za Venezuelu (30%), Albaniju (29%), Španjolsku (27%), Hrvatsku (27%), Novi Zeland (25%) i Ujedinjeno Kraljevstvo (25%).

Prije i poslije pandemije

Istraživanja su uključivala i sudjelovanje na misama prije i poslije pandemije te tako, prema rezultatima, broj katolika u Sjedinjenim Američkim Državama koji svaki tjedan idu u crkvu povećao se za 24% poslije pandemije, u odnosu na ranije razdoblje.

U našoj posljednjoj anketi krajem ljeta 2022., 17% odraslih katolika izjavilo je da često posjećuju crkvu, a 5% umjesto toga prati misu online ili na televiziji od kuće, stoji u CARA izvješću, a kako prenosi Aleteia.

Ostale zemlje sa sličnim brojkama kao SAD su Mađarska (24%), Slovenija (24%), Urugvaj (23%), Australija (21%), Argentina (21%), Portugal (20%), Češka Republika (20 %) i Austrija (17 %).

Najrjeđe na svetim misama sudjeluju katolici iz Litve (16%), Njemačke (14%), Kanade (14%), Latvije (11%), Švicarske (11%), Brazila (8%), Francuske (8%) i Nizozemske (7%).

Ne nužno “religiozni”

Iznenađujuće, istraživanja su pokazala kako nije nužno da će katolici koji sebe smatraju više religioznim, češće ići na svete mise. Primjer tomu je Libanon gdje velik broj katolika sudjeluje na misnim slavljima, ali broj onih koji sebe smatraju religioznim je znatno manji u odnosu na druge zemlje. Također, 97% katolika u Urugvaju se smatra religioznim, a tek 23% njih redovito idu na svetu misu.

Uz Urugvaj, zemlje u kojima najviše katolika sebe smatra religioznim su Nigerija (95%), Albanija (94%), Slovačka (93%), Češka (92%), Italija (92%), Litva (92%), Kenija (92%), Kolumbija (92%), Bolivija (91%) i Poljska (90%).

Usporedba s materijalnim dobrima

CARA je u istraživanju primijetila i vezu između ekonomskih dobara i sudjelovanja na misi te zaključila kako je katoličanstvo najviše prisutno u zemljama u razvoju, gdje je bruto domaći proizvod manji.

Zaključili su da se broj vjernika smanjuje u razvijenim zemljama te unatoč tomu što su nejasni precizni mehanizmi koji povezuju ekonomski razvoj, materijalna dobra i religiju te vjernički osjećaj, oni su izuzetno važni, kako je navedeno u istraživanju, prenosi Nedjelja.ba.