Gotovo svaki punoljetni građanin Bosne i Hercegovine dužan je komercijalnim bankama više od 3000 KM. Sve lošiji životni standard građana BiH uslijed ekonomske krize, skoka cijena osnovnih životnih namirnica, ali i gotovo svih drugih proizvoda dovodi do sve većeg zaduživanja građana, piše Večernji list BiH.

Prema mišljenju ekonomskih stručnjaka, glavni razlog sve većeg zaduživanja građana je pogoršanje životnog standarda uslijed inflacije i visokih cijena.

Službene brojke

Građani uzimaju nenamjenske kredite kako bi održavali tekuću potrošnju. – Uslijed inflacije, rasta cijena finalnih proizvoda, opada životni standard građana. To uvjetuje da uzimaju kredite kod banaka ili eventualno mikrokreditnih organizacija – kažu ekonomisti i dodaju da građani koji se odlučuju kredite podići u mikrokreditnim organizacijama najčešće pripadaju najugroženijim kategorijama stanovništva.

Još prije pandemije i ekonomske krize veliki broj bh. građana bio je primoran zaduživati se kako kod banaka tako i kod rodbine, susjeda, prijatelja, kumova itd. Prvi krug zaduživanja bio je onaj za tekuću potrošnju.

Drugi krug zaduživanja je za planirane troškove kao što su zimnica, ogrjev, opremanje djece za školu, registracija automobila, pa i godišnji odmor, dok treći krug zaduživanja predstavljaju nepredviđeni troškovi kao što su iznenadni posjeti liječniku, hitni popravci u kućanstvu, smrtni slučajevi, odlasci na svadbu ili neko drugo slavlje. U posljednjem slučaju bh. građani pomoć traže od rođaka, prijatelja, susjeda… Na pomoć ovih posljednjih malo tko može računati.

Uslijed inflacije i oni koji su solidno živjeli sada su došli u situaciju da spajaju kraj s krajem. Posljednjih mjeseci građani se zadužuju kako bi platili režije, ali i kupili hranu. – Stalno se vrtim u začaranom krugu. Cijene su sve veće, a plaće iste. Svaki iznenadni trošak tjera me prebijati kredit novim, većim. Dokad ću moći ovako, ne znam – kaže nam jedna sugrađanka.

Podaci Agencije za bankarstvo FBiH i Agencije za bankarstvo RS pokazuju da građani Bosne i Hercegovine najviše podižu potrošačke kredite, pa je tako ukupna zaduženost građana u BiH veća od 10 milijardi KM.

Ukupan kreditni portfelj bankarskog sektora Federacije BiH za prvih devet mjeseci ove godine iznosi 16,2 milijarde KM, od čega 7,9 milijardi KM iznose krediti građana. Oni su u odnosu na kraj 2021. godine povećani za 4,4 posto. Od toga na namjenske i nenamjenske kredite otpada 5,6 milijardi KM, a na stambene 1,6 milijardi KM.

Tijekom prvih šest mjeseci ove godine ukupni krediti banaka u entitetu RS iznosili su 5,8 milijardi KM. Najveći udio u ukupnim kreditima od 50,2 posto i dalje imaju krediti dani građanima koji iznose 2,8 milijardi KM. Kod kredita građanima, oni koji se odnose na opću potrošnju iznose 1,8 milijuna KM, stambeni krediti 847 tisuća KM, a krediti za obavljanje djelatnosti 217 tisuća KM.

Pad štednje

I dok kreditna zaduženost građana raste, s druge strane opada štednja. Naime, štednja građana manja je za devet posto ili za oko 247 milijuna KM u bankama Republike Srpske u devet mjeseci ove godine. Tako je štednja stanovništva na kraju rujna ove godine, po podacima Agencije za bankarstvo RS, iznosila oko 2,3 milijarde konvertibilnih maraka.

Trend smanjenja štednje građana uslijedio je nakon višegodišnjeg rasta, a trenutačno se događa uslijed vrtoglavog rasta inflacije, koja je u BiH veća od 17 posto. Odnosno, za toliko je manja vrijednost novca u odnosu na prethodnu godinu, zbog čega građani povlače novac i investiraju ga, recimo, u nekretnine ili im jednostavno treba za tekuću potrošnju zbog svakodnevnih poskupljenja.