Svakome djetetu u Sarajevskoj županiji odnosno općinama Grada Sarajeva kao glavnoga grada osigurano je dvostruko više sredstava nego našim školarcima ovdje. Ne vidim zašto bi to bilo tako uvažavajući činjenicu da je Sarajevo glavni grad, rekao je dr. Ljubo Grizelj, načelnik općine Grude u intervjuu za Hrvatski Medijski Servis.

Grizelj za HMS rezimira polovinu svoga mandata na čelu ove općine u Zapadnohercegovačkoj županiji. Također, govori o uspješno odrađenim projektima, inicijativama u lokalnim zajednicama, suradnji s drugim načelnicima te o tome koje su zakonske mjere potrebne kako bi se dodatno unaprijedila kvaliteta života jednoj od najrazvijenijih općina u BiH.

Razgovarao: Branimir Galić, Hrvatski Medijski Servis

Koje su osnovne značajke politike koju vodite u općini Grude kroz tekući mandat?

Bilo bi pretenciozno izdvojiti samo dvije godine ovoga mandata, a ne sagledati cjelinu. Prvo sam 2012. godine stupio na dužnost zamjenika pa onda i vršitelja dužnosti načelnika da bih nakon toga išao na izbore za prvi mandat s jednom jasnom politikom kada su u pitanju svi segmenti života u Grudama. Poštivajući decentralizirani i policentrični karakter općine Grude gdje koncentracija stanovništva u samom mjestu Grude nije veća od 20 ili 25 posto naša je politika u razvojnim, kulturnim i opće-društvenim segmentima koncipirana na takav decentraliziran način.

Možete li izdvojiti važnije projekte u Grudama kroz razdoblje u kojem ste na poziciji načelnika?

Mi smo shvatili što je naša konkurentska prednost bila u prošlosti jer smo od jedne nerazvijene sredine kao i većina općina zapadne Hercegovine za vrijeme bivše Jugoslavije polako krenuli u svoj put razvoja. To se posebno odnosi na razvoj privatnoga poduzetništva jer smo upravo to prepoznali kao svoju priliku za napredak. Osnovna ideja kroz proteklih 6 godina, od 2012. godine, nam je bila da tom segmentu društva za koji smatramo da je najvitalniji budemo partneri u svakome pogledu. Općina u svakom segmentu; kao općinska administracija i kao općinsko vodstvo te kao zakonodavno tijelo preko Općinskog vijeća stavljena je u službu partnerskog odnosa s poduzetništvom u cjelini. Kroz to partnerstvo ogleda se razvoj potpornih mjera i potpornih institucija koje smo uspjeli razviti iako su naše mogućnosti ograničene. U prvom smo mandatu krenuli s tom idejom, a kroz dvije godine ovoga mandata dosegli smo razinu da možemo kazati da smo kroz razvoj poduzetničke infrastrukture unutar projekta poslovne zone postali istinski partneri poduzetnicima.

Imate li poteškoća pri usuglašavanju zajedničkih i individualnih interesa stanovnika Gruda?

Uspjeli smo stvoriti klimu, a što je donekle vidljivo i iz izbornih rezultata, da velika većina našega stanovništva osjeća da je zajednički interes primaran u odnosu na pojedinačni interes te da ćemo ulažući u zajednički interes lakše moći artikulirati pojedinačne interese koje imamo u svojem selu, zaseoku ili obitelji.

Koje planirane projekte do sada niste uspjeli do kraja realizirati?

Grude leže na obroncima Imotsko-bekijskog polja koje je najveće krško polje po obradivoj površini, a polovina samoga polja je u Grudama dok je ostatak u Hrvatskoj. Tek smo se u protekle 2 godine počeli baviti melioracijom polja, čišćenjem šumskih puteva te sređivanjem zemljišnih knjiga naslanjajući se na suradnju s Federalnom geodetskom upravom. Planiramo krenuti s pilot projektom komasacije zemljišta na 300 hektara površine kako bismo ljude zainteresirali da polje koriste u poljoprivredne svrhe. Često sam isticao da bi svaka ozbiljna društvena zajednica trebala proizvoditi hranu za svoje potrebe, a na tom području nismo značajno napredovali u proteklih 7 godina.

Postoje li izgledi da se Grude značajnije pozicioniraju na turističkoj karti Hercegovine?

Gledajući što se događa u primorju želimo razvijati turističke kapacitete. Nalazimo se u zaleđu Makarske rivijere i imamo komunikaciju kroz tunel sv. Ilija, a poučeni primjerom susjeda iz Imotske krajine dovodi nas u situaciju da područje Gruda i zapadne Hercegovine postaje sve privlačnije suvremenim turistima koji žele iskusiti kako živi lokalno stanovništvo. U tome vidimo svoju priliku da ugrabimo dio turističkoga kolača pa razvijamo određene projekte i na tom području.

Kakvu suradnju imate s entitetskom i državnom razinom vlasti?

Suradnja se u ovom pogledu može ocijeniti dvostruko. U našem nastojanju da se decentraliziraju fiskalni prihodi u skladu s decentraliziranim obvezama nismo uspjeli. Nismo uspjeli uvjeriti više razine vlasti da trebaju decentralizirati sredstva sukladno onome kako su decentralizirane nadležnosti. Primjerice, ako ste odgovorni za kulturu primjereno je da se određena sredstva decentraliziraju, a ne da su ona centralizirana u Sarajevu, pa da u organizaciji „Šimićevih susreta“ kao najznačajnije književne manifestacije Hrvata u BiH ne moramo „obijati vrata“ kako bi ih organizirali. Smatramo da je država decentralizirala dobar dio funkcija, a da odgovarajuća sredstva za to nije osigurala.

Treba li uvažavati ekonomske kriterije pri raspodjeli sredstava od javnih prihoda u Federaciji BiH?

Raspodjela tih sredstava nije primjerena doprinosu pojedine zajednice. Nedavno smo organizirali sastanak s grudskim gospodarstvenicima na kojemu smo pokazali da Grude uplaćuju dvostruko više sredstava od onoga što je decentralizirano pa je i logično u kojem smjeru idu naši zahtjevi kod honoriranja i uvažavanja ekonomskih kriterija kod decentralizacije. Mi razumijemo da moramo biti solidarni s onim sredinama koje imaju manje ekonomske potencijale, ali svejedno mi ne bismo trebali voziti brzinom najsporijega vlaka. Mi zbog visoke centralizacije sredstava nismo u mogućnosti namaknuti sredstva za par kilometara ceste kako bismo rasteretili promet u centru grada unatoč izvrsnim gospodarskim rezultatima. Zato politika visoke centralizacije nije dobro postavljena.

A neko pozitivno iskustvo suradnje s višim razinama vlasti?

Da kažem i neko pozitivno iskustvo. Tamo gdje su bili prisutni hrvatski dužnosnici, prije svega ministri na državnoj i federalnoj razini imali smo prohodnost i iskoristili smo prilično dobro tu prohodnost koju nam je politička okomica omogućila od razine općina na niže pa sve do samog predsjednika države u protekle 4 godine mandata hrvatskog člana Predsjedništva. Ne samo Grude, nego i druga mjesta gdje imamo hrvatske načelnike i gradonačelnike. Sve se svodi na razvijanje mreže i lobiranje, a nama kao razvijenoj sredini to možda nekada mrvicu teže ide.

Jesu li trenutna općinska proračunska sredstva dovoljna za kontinuirano povećanje kvalitete života u Grudama?

Mi danas baratamo s nekih 6 i pol milijuna maraka proračunskih sredstava. Smatramo da su naše potrebe bliže 10 milijuna KM, a ne ovih 6 i pol milijuna koliko sada imamo. Taj federalni zakon o pripadnosti javnih prihoda u sebi sadržava nekoliko nepravednosti, a jedna od njih je koeficijent kojim se množe svi prihodi općina Sarajevske županije. Svakome djetetu u Sarajevskoj županiji odnosno općinama Grada Sarajeva kao glavnoga grada osigurano je dvostruko više sredstava nego našim školarcima ovdje. Ne vidim zašto bi to bilo tako uvažavajući činjenicu da je Sarajevo glavni grad. U njemu su smještene sve važne državne i međunarodne institucije pa Sarajevo osigurava i više izvornih prihoda. Smatramo da tu situaciju treba bitno popraviti kako bi se naši krajevi ravnomjerno razvijali.

Postoji li bojazan da će u BiH nastati velike razlike između centra i periferije?

Iskustva iz nama najbližeg okruženja u Republici Hrvatskoj su takva da se danas svi kaju zbog toga što su rubovi zemlje ostali nenaseljeni, a razvijaju se samo centri. Ako ćemo imati ideju da nam u tri grada u Bosni i Hercegovini živi svo stanovništvo, a da nam rubovi polako nestaju smatramo da to nije dobra politika. Mišljenja smo da trebamo organizirati život tako da ljudi mogu osigurati svoju egzistenciju tamo gdje su se rodili te da kroz upravljanje javnim prihodima i javnim dobrima to trebamo omogućiti.

Kakvu suradnju imate s vlastima u Županiji Zapadnohercegovačkoj

Tri općine i jedan grad naše županije žive u simbiozi i zajedništvu te uistinu nemamo nekakvih velikih poteškoća. Ono što ja često naglašavam u svojim javnim nastupima je pitanje upravljanja nefunkcionalnom javnom imovinom po primjeru Republike Hrvatske pa bi to mogao biti smjer kojim bi mogli ići svi u BiH. Mi smo u Grudama četvornih krša i zapuštenoga područja pretvorili u građevinsko zemljište i na njemu izgradili poduzetničku zonu.

Surađujete li s drugim hrvatskim načelnicima u BiH, ima li prostora za zajedničko djelovanje na nekim projektima?

Nas tri načelnika i gradonačelnik u ŽZH imamo redovite formalne i neformalne sastanke oko različitih pitanja i nedavno smo se također  sastali. Svako dva mjeseca 20-ak hrvatskih načelnika iz BiH sastaje se s dužnosnicima s federalne razine vlasti gdje također međusobno razgovaramo. Sastanci se naizmjenično održavaju u Hercegovini, središnjoj Bosni i Posavini. To je uvijek prilika za razmjenu iskustva i praksi, ali i suradnju na različitim projektima, zaključio je Grizelj.