Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u četvrtak da vlada želi što prije otvaranje pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s Europskom unijom jer ona zahtijeva jednakopravnost sva tri naroda, dok desni dio oporbe smatra da je njezin raspad vjerojatniji od ulaska u EU.

“Dodjela kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini je naš veliki uspjeh, jer smo se odlučno zalagali za takvu odluku Europske unije koja nije bila zajamčena, a sad se Hrvatska zalaže za sljedeći korak – otvaranje pristupnih pregovora što je prije moguće”, rekao je ministar u Hrvatskom saboru na predstavljanju Izvješća o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH za 2022. godinu.

BiH je na prvom mjestu među primateljima razvojne pomoći, napomenuo je Grilć Radman. Samo Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske osigurao je oko 33 milijuna kuna za provedbu projekata u područjima zdravstva, obrazovanja, kulture. Međutim, susjedna je država suočena s brojnim prijetnjama, dodao je ministar, među kojima je istaknuo srpski separatizam i unitarizam koji je definirao kao preglasavanje manjina.

“Onog trenutka kada BiH krene s pristupnim pregovorima, ona mora započeti s implementacijom pravnih stečevina koje podrazumijevaju jednakopravnost i ljudska prava. Mi ne možemo dopustiti da Hrvati u BiH postanu manjina koji će samo imati kulturu, izložbe i slično”, odgovorio je Grlić Radman HDZ-ovoj zastupnici Aniti Pocrnić Radoševć na pitanje napreduje li BiH prema EU članstvu.

Zastupnik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček naglasio je da je BiH disfunkcionalna država na svim razinama vlasti s ogromnim brojem ministara i dva entiteta koji nemaju zajednički stav ni o jednom važnom pitanju

“Mislite li da će BiH ikad postati punopravna članica EU s obzirom na to da bez dotacija iz inozemstva ona ne može opstati. Ona je čisti protektorat međunarodne zajednice, bojim se da će se prije raspasti nego postati punopravnom članicom”, rekao je Pavliček.

“BIH, ovakva kakvu je čine ovi diletantski međunarodni faktori, država bez smisla, bez perspektive, bez šanse, to je aksiom na kojem treba bazirati hrvatsku politiku”, kazao je zastupnik Ante Prkačin (Hrvatsko bilo).

Ministar Grlić Radman odgovorio je da ni on nije zadovoljan trenutnom situacijom, ali Vlada poduzima sve što može da ona bude bolja

“Svake godine ipak vidimo određeni napredak, ali on se stječe kvalitetnim radom. Uzmite za primjer grad Ljubuški u koji se vraćaju povratnici iz Švicarske, iz Njemačke. To je za mene radost, to je za mene budućnost”, poručio je.

Resorni ministar također je istaknuo izbornu reformu kao jedan od najvećih izazova u politički turbulentnoj 2022. godini.

Predsjednik Vlade održao je niz sastanaka s legitimnim političkim predstavnicima iz redova sva tri naroda radi postizanja dogovora o izbornoj reformi kako bi svi narodi mogli bit legitimno zastupljeni na svim razinama vlasti”, kazao je.

Hrvate u Predsjedništvu BiH predstavlja Željko Komšić iako je izabran glasovima Bošnjaka, podsjetio je Grlić Radman, a dio odgovornosti za to vidi i u predsjedniku države Zoranu Milanoviću.

“Kada je 2006. prvi put prekršen Daytonski sporazum, on je u crvenim šuškavcima podupirao Komšića kao nelegitimnog predstavnika hrvatskog naroda, on nije izbran glasovima hrvatskog naroda”, ustvrdio je.

Dalija Orešković (Stranka s imenom i prezimenom) ocijenila je HDZ-ovo zalaganje za izbornu reformu u BiH licemjernim.

“Čija je izborna reforma bila ovdje u Hrvatskoj? HDZ-ova, a svi drugi su isključeni iz političke participacije, ostali su bez mogućnosti da kažu svoj stav o formiranju izbornih jedinica, uključujući i ustavnopravne stručnjake”, rekla je Orešković.