Popularno
Promo
Od povijesti su se ovdje smjenjivali narodi, kulture i civilizacije, a čini se kako su svi bili povezani s poljoprivredom. Riječ je o južnoj općini – Grude, koja se nalazi na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, blizina mora daje im blagu klimu mediteranskih obilježja.
Krški kraj ponosi se pećinama, ali i biljkom za koju kažu da je žilava kao i Hercegovci.
Krš je odličan za koze. Svjedoči tome Ivica Tomas s farme “Viraj Rafael”, otac šestero djece i vlasnik stada od 150 koza i nekoliko magaraca. Stočarstvom se bavi nepuna dva deetljeća, proizvodnjom mlijeka.
“Od ovoga da se može živjeti, područje koje je evo Bogom dano za koze. Na razini godine naša proizvodnja je lani bila oko 40 – 45 tisuća litara, s tim što smo odgojili i jariće tako da se to povećava na nekakvi 60-70 tisuća litara“, kaže Tomas.
Za dobro funkcioniranje potrebna su i ulaganja. Na ovoj farmi investirali su 100 tisuća maraka u mehanizaciju. Kompletna obitelj uključena je u svakodnevne poslove, tako da krize nema. Koze su živahne životinje, dodaje ovaj stočar, ali napominje da treba znati s njima.
“Treba ih znati čuvati, ne treba ih puštati ispred sebe, nego ići ispred njih, biti pravi pastir pa one za vama idu, tako da vrlo je zgodno. Moj sin koji ima 14 godina sam čuva 150 koza“, pojašnjava nam.
A, osim za koze, ovo podneblje je pogodno i za raštiku. Žilava biljka je othranila generacije siromašne Hercegovine, samo zato jer dobro podnosi ljetne suše i zimske mrazeve, ali i temperaturna kolebanja. Oduvijek se ovdje uzgaja, a za njenu popularizaciju je posebno zaslužan Toni Marić, vlasnik Agroturizma “Marića gaj”
“Podnosi bez problema temperature do minus sedam, ka što, ja mislim, nijedna nadzemna povrtna kultura ne može podnijeti, a isto tako sam kušao na nekakvim izoliranim područjima posaditi par raštika pa da vidim hoće li preživjeti bez imalo zalijevanja i uspjele su, preživjele su sve te nedaće“, navodi Marić.
Otporna biljčica je ovdje dobila i svoju manifestaciju – Raštikijadu. Natjecanje u kuhanju se održava upravo na “Marića gaju” koji se prostire se na oko 40 hektara. Pored smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih sadržaja, turisti ovdje mogu sudjelovati i u određenim poljoprivrednim radovima u masliniku, nasadima šipaka, raštike i drugog povrća. Rado ga posjećuju obitelji s djecom, koji žele vidjeti kako se živjelo nekada na selu. Česti su ovdje i gosti iz zapadnih zemalja.
“Ljudi su oduševljeni s raštikom, koji kušaju. Stranci možda više nego naši, ono kad im ljeti spremimo raštiku s nekakvim friškim mesom, i začinimo im maslinovim uljem, oni se oduševe“, ističe ovaj domaćin.
Kažu da nijedna kuhinja ne može zamijeniti majčinu. U Grudama su se pobrinuli i za to da svi koji dođu jedu kao “u matere”. Restoran istoimenog naziva nalazi se u Peć Mlinima, na poznatom izletničkom odredištu u selu Drinovci. Jake emocije vežu vlasnika, Srećka Ravlića, za samo ime objekta.
“Nas je bilo osmero djece živih, pet braće i tri sestre, najstarije dijete je umrlo. Ja sam imao želju, majci mojoj koja se mučila za nas sve dati ime ‘U matere’ i otuda je naziv“, pojašnjava ovaj ugostitelj.
Osim ukusne hrane, ovdje se mogu vidjeti i brojni predmeti koje je stanovništvo koristilo kako za svakodnevne kućanske poslove, tako i u poljoprivrednoj proizvodnji. Svjedoče o jednom teškom vremenu, a zanimljivi su svima koji dođu, jednako kao i okruženje. Peć Mlini je zaselak u Drinovcima smješten uz izvor rijeke ponornice Tihaljine, koja izvire iz pećine podno 150 m Cvitanjskih stina. Nizvodno je nekada radilo sedam vodenica, mlinica pa je po tome naselje dobilo i ime. Iznad izvora nalazi se značajno arheološko nalazište Ravlića pećina, još dovoljno neistražena, za brojna pitanja turista.
Jedna je od najstarijih evropskih pećina i jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Jugoistočnoj Europi, gdje su arheološka iskapanja rađena u dva navrata 1978. i 2008. Potvrđeno je da su ovdje ljudi živjeli prije 8.000 godina, u mlađem kamenom dobu, neolitu.
“Bavili su se i zemljoradnjom, ima puno kostiju od domaćih i divljih životinja, lovci su tu bili, uglavnom su vodili jednostavan, primitivan život u suradnji s prirodom“, priča Miljenka Majić, vodič u Avanturističkom parku “Peć Mlini” i dodaje kako je s arheološke strane značajno to da su na ovakvom jednom mjestu živjeli dosta dugo, iako su bili nomadi i selili od mjesta do mjesta, što potvrđuje da je ovdje i tada bilo dosta hrane i vode.
Ispred pećine je prolazila Rimska cesta, a pronađeno je i nekoliko starih novčića. Za lokaciju se veže i legenda o vilama. Ovdje su se nekada održavala muška sijela, a vile bi noću izlazile i birale sebi momke, vodile ih u svoje odaje i vraćale ujutro.
“Postojali su čak momci, meni je djed o tome pričao, koje su zvali vilinski momci, njima je rejting među curama po dernecima rastao, ali nažalost kažu puno njih se nikada nije ni oženilo“, prepričava Miljenka.
Postoji i legenda o Cvitanjskim stinama, prema kojoj su one ime dobile po pohlepnom Cvitanu koji se oglušio na upozorenje vila dok je uzimao med i strmoglavio se niz klisuru. Obje lokacije, Ravlića pećina i Peć Mlini pokriva Avanturistički park izgrađen 2019. s ciljem razvoja turizma. Na Cvitanjskim stinama je i jedna od najzahtjevnijih Via ferrata (osigurani penjački put) na području BiH, kao i najduži zipline.
“Zipline sastoji se od dvije sajle, jedna je od 400, druga od 600 metara i koliko je meni poznato to je najduža u jednom komadu na području BiH. Više su po našem saznanju zainteresirani stranci, kod njih je možda ova vrsta turizma malo i razvijenija, kod nas je tek u začecima“, ističe Ante Bušić, voditelj ovog Avanturističkog parka ispred Općine Grude.
Kravica, krompir, duhan – simboli bh. grada koji je dobio ime po ženi
Zipline nije otvoren svaki dan, dolazak je potrebno najaviti GSS-u koji osigurava spuštanje. Dakle, za gurmane, ljubitelje prirode, sela, ali i avanturiste Grude su odlična destinacija.
Kako je protekla posjeta ekipe Agrokluba Grudama, pogledajte u videu:
agroklub.ba