Županijsko tužiteljstvo u Širokom Brijegu optužilo je Aladina Zejnilagića iz Banje Luke, Deana Bendru i Antu Dragunu – Kaurina iz Jajca, i to, prema optužnici koju zastupa tužitelj Borislav Čuljak, da su kao pripadnici skupine za organizirani kriminal, u namjeri pribavljanja protupravne imovinske koristi, računalnom prijevarom neovlašteno pristupili računalu poduzeća KROR d.o.o. Posušje, vlasništvo Frane Oreča, koje vrši uplatu i isplatu preko računa otvorenog kod UniCredit Banke d.d., poslovnica Posušje, koristeći internet bankarstvo, te prebacivali novčana sredstva ovog poduzeća na transakcijske račune koje su prethodno u tu svrhu otvorili u Banjoj Luci, a riječ je o čak 246.212 KM, koje su međusobno dijelili. Optužnicu je već potvrdio Županijski sud u Širokom Brijegu.

Računalni virus

Kako neslužbeno doznajemo, prijevara je izvedena tako što su optuženi ubacili kompjuterski virus u računala KROR-a preko kojih je ta tvrtka vršila usluge “online bankinga”. Taj virus im je omogućio kompletan uvid u korisničko ime i lozinke koje tvrtka koristi, što su iskoristili da se uloguju i potom prebace novac na svoje račune. Zanimljivo je da novac nisu podizali osobno, nego su iz predostrožnosti za to angažirali druge osobe. Tijekom istrage kriminalistički inspektori pronašli su polovinu ukradenog novca. Trojaka je od ranije poznata po čitavoj lepezi kaznenih djela. Prema riječima Jajčana, navjerojatnije je Banjolučanin bio ‘mozak’ čitave operacije.

Kako je njima poznato, dvojica optuženih iz Jajca su se do sada spominjala po krađama i narkomaniji. Napominju i da je Dragun pravnik, a majka mu poznata stomatologinja.

Hakerske prijetnje

Inače, u BiH su, naime, hakeri ove godine tvrtkama koje koriste internetsko bankarstvo pokušali ukrasti milijune maraka. Većina tih ilegalnih transakcija ipak je zaustavljena, ali tvrtkama su hakeri uspjeli ukrasti više stotina tisuća maraka.

Premda se ne radi o iznosu koji upućuje na sistemski rizik bankarskog sustava, problem za banke vrlo je neugodan i ozbiljan. I najveće banke upozoravaju korisnike da odmah po završetku rada s internetskim bankarstvom izvade stickove iz svojih računala. Korisnicima to nije ugodan osjećaj. Poduzetnici češće nego inače provjeravaju stanje na svojem računu.

Problem je prepoznala i Centralna banka koja će prikupljanjem podataka od banaka pokušati postaviti standarde za sistemsko rješenje koje će onemogućiti bilo kakve oblike masovnih provala u račune klijenata.

– Riječ je o hakerskim napadima na računala preko kojih se provaljuje u račune internetskog bankarstva jer poslovni korisnici koriste stickove za e-račune koji se spajaju s računalima. Banke moraju educirati korisnike kako bi se smanjili rizici- zaključuju stručnjaci.

Vecernji.ba