Da je život povratnika u BiH dosta težak i nije neka novost, ali da se ta situacija u kojoj se oni nalaze itekako negativno održava na njihov natalitet ponajbolje govore statistički podaci.
Slučaj je to i u povratničkim općinama u Hercegbosanskoj županiji.
Demografski slom prisutan je u cijeloj Hercegbosanskoj županiji, ali je ipak najizraženiji u takozvanim povratničkim općinama: Drvaru, Glamoču, Kupresu i Bosanskom Grahovu. Riječ je po podacima koji se odnose na prošlu godinu.
U općini Bosansko Grahovo rođeno je samo četvero djece, a u isto vrijeme je umrlo je 29 osoba, kaže dr. Diana Mamić, direktorica Zavoda za javno zdravstvo K 10.
U Kupresu pak rođeno je desetero djece, Glamoču 13, dok je u Drvaru rođeno 31 dijete. Izravna je to posljedica starije populacije stanovništva i manjka radnih mjesta, posebice u Bosanskom Grahovu.
Mladi se u jednom dijelu raseljavaju iz tog razloga što je nemoguće doći do zapošljavanja. Povratnicima je jednostavno nemoguće da se zaposle u javne ustanove, kaže Milorad Gligić, općinski načelnik Bosanskog Grahova.
Radi podizanja nataliteta grahovska, kao i ostale općine u ovoj županiji, izdvaja oko petsto maraka za svako novorođeno dijete. U tim nastojanjima dosta, ali izgleda još uvijek nedovoljno čini, i županijska vlada.
Uvođenjem odluke o isplati naknada za porodilje, zaposlene i nezaposlene, a 2018. uvođenjem dječjeg doplatka na području čitave županije i to bez ikakvih ograničenja. Znači sva djeca od rođenja do 15. godine mogu biti korisnici dječjeg doplatka, kaže za BHT Vasilija Broćeta, ministrica zdravstva i socijalne skrbi K 10 .
Dječji doplatak iznosi trideset maraka mjesečno ili 360 maraka godišnje.
Zbog negativnog prirodnog prirasta, Hercegbosanska županija u proteklih petnaest godina izgubila je cijeli jedan grad veličine Tomislavgrada.
1 komentar
To se zna to nije nista novo emigrirali ljudi u bolja mjesta u europi