”Je li energetski paket za ugrožene koji je Kukuriku koalicija plasirala prije izbora zapravo bio maska za dodatne milijarde kuna pojedinim investitorima u vjetroelektrane?”, objavio je HRT navodeći kako je na ovakav scenarij, prilikom izglasavanja energetskih zakona upozorila Mirela Holy, koja smatra da su kvote otkupa struje iz vjetroelektrana namještane za privatan interes.

”Dosta se u stručnim krugovima govorilo o posjednim tvrtkama koje su bile u bliskoj vezi s bliskom rodbinom tadašnjeg premijera”, kaže Holy koja je još u Saboru upozoravala na moguću vezu Zorana Milanovića i tvrtke CEMP u vlasništvu Milenka Bašića iz Posušja.

Njegov brat Ivan, suvlasnik je tvrtke Modestus koja je neuspješno investirala na području Dubrovnika. Njezin je direktor Krešo Milanović, brat bivšeg premijera.

Ivan Šimić, direktor CEMPa (nekadašnji direktor mostarskom Pincoma, op.pr.) tvrdi pak kako Krešo Milanović nema nikakve veze s projektom Krš Pađene, vjetroelektranom od 142 megavata. Zoran Milanović nije želio komentirati poslove svoga brata. Glasnogovornica SDP-a dostavila je kratki odgovor: Za postavljena pitanja iz nadležnog resora obratite se bivšem ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku. Nismo upoznati o čemu je točno riječ kad su u pitanju vjetroelektrane.

Kad je Milanovićeva vlada krajem prošle godine podignula kvotu otkupa struje iz vjetroelektrana, CEMP-u je pripala gotovo trećina povećanja. Dvije godine prije ista je vlada učinila upravo suprotno uz obrazloženje da poticanje ulaganja u vjetroelektrane državi nije isplativo pa je Nacionalnim planom kvota s 1.200 smanjena na 400 megavata. Bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak tvrdi kako su se kvote mijenjale zbog prijašnjih ugovora.

Međutim dokumentacija koju posjedujemo pokazuje drukčije. Naime, sadašnji vlasnici CEMP su kupili 2012-te od austrijskih tvrtki koje deset godina nisu uspijevale dovršiti projekt. Iako ih je Vlada šokirala smanjenjem kvota – za CEMP Nacionalni plan nije bio prepreka: “Nije objavljen u Narodnim novinama, nikad nije ozvaničen kao valjani zakonski dokument i nijedna institucija se nije mogla pozivati na nacionalni akcijski plan jer to nije bio zakonski obvezujući dokument”.

Ključni moment događa se na kraju 2013-te, samo dan prije početka primjene niže tarife za otkup struje iz vjetroelektrana. CEMP u posljednjim satima godine na isteku s HEROM i HROTE-om sklapa ugovor kojim se država obvezuje da će 14 godina struju kupovati od njega. I to po skupljoj tarifi iz 2012. godine.

“Bili smo svjesni mi i zakonodavac naravno, nadležno ministarstvo za energetiku koje je tako potpisalo zakonske akte sukladno kojih smo mi morali potpisati Ugovor”, kaže Dubravka Brkić iz HROTE, Hrvatskog operatera tržišta energije.

Takav ugovor, potvrdili su u HROTE-u našu računicu, CEMP-u zbog skuplje tarife, godišnje donosi oko 65 milijuna kuna veću zaradu. Za 14 godina taj se iznos penje na oko 910 milijuna kuna. No, sad je HROTE na mukama kako naći novac za otkup skuplje struje.

“Naknade će se definitivno trebati podignuti da bismo mi imali dostatno sredstava u fondu za isplatu poticaja”, izjavila je za HRT Dubravka Grgić.

Neslužbeno doznajemo kako će se zatražiti poskupljenje naknade sa sadašnjih 3 i pol lipe na više od 10 lipa po kilovat satu. S druge strane u CEMP-u ističu kako bi – da su zakasnili jedan dan i ušli u nižu tarifu – odustali od projekta jer bi postao ekonomski neodrživ. Stručnjaci ne dvoje tko će na kraju ove priče izvući deblji kraj.

“To će u stvari imati reperkusije na onako konačnu cijenu električne energije. Gotovo sigurno će poskupiti”, izjavio je Milan Puharić, bivši član Upravnog vijeća HERE.

Sigurno je i da su kvote za vjetroelektrane kroz saborske klupe prošle u paketu s kuponima od 200 kuna za plaćanje struje najsiromašnijim građanima. Od predizbornih mrvica za sirotinju – zastupnici nisu primijetili kako vjetar odnosi milijarde.

Bljesak.info