Izbjeglička kriza, zaoštravanje odnosa svjetskih sila, povećanje naoružanja i vojnika, zveckanje oružjem, podizanje zidova… mnogo je razloga za ‘opasnost po sigurnost’ širom svijeta.
Jedno od najplodnijih područja za podizanje tenzija ‘preko noći’ svakako je Zapadni Balkan.

Mnogi faktori, kako domaći tako i strani, utječu na atmosferu među narodima na prostoru bivše Jugoslavije, donosi N1.

U posljednjih nekoliko mjeseci odnos na relaciji Beograd-Zagreb, Sarajevo-Zagreb, Beograd-Priština, Sarajevo-Beograd odavno nije bio zategnutiji. Napetoj situaciji kumovale su neoprezne i nediplomatske izjave lidera, miješanje u unutarnje probleme susjeda, naoružavanje, mračna prošlost, ali i prijevozna sredstva – vlak.

Mediji u Hrvatskoj tvrde da je odluka o povratku vojnog roka, nakon osam godina, praktično donesena, te da je potrebno dogovoriti detalje kako bi postalo i službeno. Vojsku bi služili mladići nakon završetka srednje škole, a vojni rok bi trajao najviše mjesec dana i služio bi se ljeti.
U prilog ovim najavama idu i izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar – Kitarović koja je više puta kazala da se zalaže za uvođenje vojnog roka. U srbijanskoj javnosti se također govori o mogućnosti povratka vojnog roka, a Srbija je u procesu povećanja broja naoružanja i vojne opreme.

Opća dobrobit

Stručnjaci tvrde da treba jasno kazati da jaka vojska i obvezni vojni rok ne znače nužno ratovanje, već upravo suprotno – očuvanje mira, stabilnosti i podizanje nacionalne sigurnosti.
Zamjenik ministrice obrane Bosne i Hercegovine, Sead Jusić, za N1 je kazao da bi služenje vojske imalo opću dobrobit za državu i sigurnost.

“Nisam siguran da se sada vode razgovori po tom pitanju u BiH, ali uvođenje služenja vojske bi doprinijelo općoj sigurnosti u državi. Mislim da kada bi sredstva koja se sada troše za suzbijanje raznih pojava u društvu, preusmjerila na pravi način za kvalitetnu organizaciju služenja vojnog roka, sigurno bi moglo imati velike koristi za društvo i samu državu.”

Ekspert za sigurnost i docent na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, Goran Kovačević za N1 je kazao da BiH ima potrebu za vraćanjem obveznog vojnog roka.

“Imamo puno oružja kojim rukuju neobučeni ljudi. Vojni rok nije samo stvaranje vojnika, već i stvaranje razine svijesti o obvezama prema državi, ali i svijesti od opasnosti.”

Podžić je kazao da se BiH opredijelila za profesionalne oružane snage, ali ističe da će BiH u dogledno vrijeme trebati obvezno služenje vojnog roka.

“U BiH još uvijek nema naznaka povratka obveznog vojnog roka, ali je primjetno da sve više europskih zemalja zagovara njegovo uvođenje. Tim povodom se govori o služenju vojske u Hrvatskoj i Srbiji”, rekao je Sifet Podžić za N1.

“U BiH se ne možemo dogovoriti da riješimo status profesionalnih vojnika, odnosno da budu adekvatno plaćeni. To znači da će interes za profesionalnom službom biti sve manji”, smatra Podžić. Kovačević tvrdi da se ljudi u vojsci treniraju da budu dobri građani.

“Služenje vojske je potrebno i s aspekta patriotizma, da ljudi ‘osjete’ državu, odnosno što znači služiti za svoju zemlju.”

Širok spektar reformi

Na pitanje znače li priče o povratku obveznog služenja vojske opasnost od rata, ekspert za sigurnost kaže da opasnost postoji koliko i neopasnost.

“Kada je narod skupljen, homogeniziran oko jedne stvari puno ga je teže dovesti u opasnost. Služenjem vojske ljudi bi imali priliku izravno se upoznati i vidjeti da ne stoji priča koju im serviraju političari”, rekao je za Goran Kovačević.

Uvođenje vojnog roka bilježi se i u skandinavskim zemljama, čiji stanovnici i ne pamte ratove. Švedska je za 2018. godinu najavila uvođenje vojnog roka, a Norveška je to već učinila.

“Sjever Europe je “ugrožen” ruskom eskpanzijom. Tu govorimo o Norveškoj, Švedskoj i baltičkim zemlje koje namjeravaju uvođenje vojnog roka”, rekao je za Podžić, predsjedatelj Zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost BiH.

Zamjenik ministrice obrane BiH, Sead Jusić, je kazao da je prošle godine bh. izaslanstvo boravilo u Norveškoj gdje su se upoznali sa projektom služenja vojske u toj zemlji.

“U javnosti i među mladima ljudima ideja je nevjerojatno prihvaćena. Mi smo izrazili zainteresiranost da izučimo taj projekt, jer ima drugačiji pristup. Više je aspekata, a ne samo obrambeni”, dodao je Jusić.

BiH se i dalje nalazi u procesu provođenja širokog spektra reformi kako bi mogla postati članica EU i NATO saveza, za koji također postoje podijeljena mišljenja.

Na pitanje kako bi se pokrili veliki troškovi uvođenjem obveznog vojnog roka u BiH, Podžić je kazao da sigurnost nema cijenu.

“U danima kada se počelo govoriti oko referenduma i Dana RS-a mnogo ljudi je zvalo i pitali hoće li biti rata!? Ako se o tome govori nitko neće ulagati u državu, ni domaći ni strani investitori. Sigurnost se mora platiti, jer je svi plaćaju. A kada ima sigurnosti, onda se može imati sve”, izjavio je Podžić.

Novi američki predsjednik Donald Trump tijekom predizborne kampanje žestoko je kritizirao NATO kazavši da “SAD više ne može priuštiti da štiti države u Europi i Aziji bez adekvatne kompenzacije’.

Znači li to da ni članice NATO saveza više ne uživaju veliku dozu sigurnosti?

“Trump je želio dati do znanja da će Europljani morati više platiti za sigurnost. Ta tema se vuče duže vremena, odnosno zagovara se da svaka članica NATO-a daje 2% svog GDP-a. Neke zemlje ne doprinose financijski, a posebno Slovenija koja ne sudjeluje ni sa 1 posto. Trump je porukom želio prije svega Europi reći da se sigurnost mora platiti”, mišljenja je Podžić.