​U opsežnoj inspekcijskoj akciji Porezne uprave Federacije BiH provedenoj na terenu otkrivene su brojne nepravilnosti u poslovanju poreznih obveznika. Kontrole su obuhvatile širok spektar djelatnosti, uključujući ugostiteljstvo, trgovinu, pekarstvo, građevinarstvo i druge uslužne sektore, a fokus je bio na otkrivanju rada na crno i kontroli fiskalizacije.

​Na području Županije Zapadnohercegovačke porezni obveznici kažnjeni su s ukupno 43.100 KM zbog utvrđenih kršenja zakonodavstva. Inspektori su na terenu provjeravali poštivanje propisa o prijavljivanju radnika, redovitoj uplati pripadajućih doprinosa, posjedovanju i korištenju fiskalnih uređaja te izdavanju računa za svaku izvršenu uslugu ili prodanu robu.

​Tijekom ove koordinirane akcije na razini cijele Federacije BiH izvršena su ukupno 240 inspekcijska nadzora. Rezultati su pokazali poražavajuće podatke prema kojima više od polovice kontroliranih subjekata, točnije 52 posto, nije poslovalo u skladu s važećim zakonskim propisima. Utvrđeno je postojanje 58 neprijavljenih radnika, dok je u 124 kontrole donesena odluka o izdavanju prekršajnih naloga.

​Razlozi za sankcije obuhvaćaju i teže oblike nepravilnosti u radu. Tako je deset objekata zatečeno u obavljanju djelatnosti bez odobrenja nadležnog tijela, kod sedam poreznih obveznika uopće nije bio instaliran fiskalni uređaj, dok njih 76 nije evidentiralo promet putem fiskalnog sustava. Zbog uočenih težih prekršaja inspektori su izrekli mjeru pečaćenja za ukupno 44 objekta.

​I u ostalim županijama zabilježeni su visoki iznosi kazni i brojni prekršaji. U Hercegovačko-neretvanskoj županiji provedeno je 36 kontrola s otkrivenih šest radnika na crno i izrečenim kaznama od 27.600 KM, dok su u Hercegbosanskoj županiji izrečene kazne dosegnule 10.900 KM. Najveći iznosi novčanih kazni zabilježeni su u Tuzlanskoj županiji sa 89.125 KM, a najveći broj neprijavljenih radnika pronađen je u Srednjobosanskoj županiji, gdje ih je zatečeno 16.

​Iz Porezne uprave FBiH poručili su kako će se ovakve i slične inspekcijske aktivnosti intenzivno nastaviti i u narednom razdoblju. Cilj nadzora ostaje dosljedno suzbijanje sive ekonomije, osiguravanje ravnopravnih uvjeta za sve sudionike na tržištu te zaštita javnih prihoda i prava radnika.