U općinama i gradovima diljem Federacije BiH ovih dana razgovara se o proračunima za 2017. godinu. I dalje je lokalnim zajednicama problem povrat sredstava koji ih gura u podređen položaj i zbog kojih ne mogu izvršavati još više projekata.

Miro Kraljević kaže da bi proračun grada Širokog Brijega trebao biti i malo veći zbog nešto većih prihoda od PDV-a. – Očekujemo i mogućnost grantova s viših razina vlasti, pa bi to trebalo dijelom poboljšati proračun za razliku od prošlih godina, govori nam Kraljević. Širokobriješki proračun za 2016. iznosio je oko 9 milijuna i 300 tisuća maraka, a nakon kredita i rada na rebalansu on je bio veći od 11 milijuna KM. – Realans proračuna na osnovi prihoda bit će negdje oko 10-ak milijuna maraka. Uskoro će i mediji i javnost biti s time upoznati. Sve ćemo dati na javni uvid, ističe gradonačelnik Kraljević za Večernji list. Također, priznaje da popis stanovništva, odnosno njegova primjena, uglavnom nije puno toga promijenio. – Nije se nešto poboljšalo ni za općine ni za gradove. Nikakvih značajnih povećanja nema na temelju broja stanovnika. Ali, nadamo se da će se nešto pozitivno za proračune lokalnih zajednica u konačnici i dogoditi. Koliko god, samo neka su veći prihodi, neka ne ide na niže. Ali, uglavnom je to daleko od naših realnih potreba. Prema našem sudjelovanju u federalnom proračunu, trebalo bi biti nekoliko milijuna u korist lokalne zajednice. Govori se o potrebi decentralizacije sredstava pa se nadam da će se to i dogoditi, kazao je Kraljević.

Grudski načelnik Ljubo Grizelj ovih dana iznosio je impozantne brojke na račun gospodarstva općine Grude. Vodstvo, s njim na čelu, stabiliziralo je proračun koji će, kako je za Večernji list rekao, biti na razini proteklih godina. – U 2016. bilo je događaja koji su povećali razinu, pa bi izvršenje proračuna do kraja godine moglo biti između 6 i pol i 7 milijuna KM, ali to nije realan proračun. Naš izvorni proračun i dalje će biti na razini proteklih godina, a u 2016. neki su izvanredni događaji utjecali na to da on bude iznad 6 i pol milijuna KM. Kad se govori o izvornom proračunu, tu su porezni i neporezni prihodi i tekući grantovi koji inače dolaze, a sve ostalo su neki događaji, nekad ima, a nekad ne, objasnio je Grizelj.

I on je, kao i njegov kolega Kraljević, istaknuo važnost decentralizacije sredstava. – Kompletno školstvo, kultura, sport, lokalne prometnice, komunalna infrastruktura i vodoopskrba su, primjerice, decentralizirani i prepušteni lokalnoj zajednici, ali su sredstva javnih prihoda visoko centralizirana u našoj državi. Smatramo da sadašnji omjer, oko 45 posto za županiju i općinu, i oko 55 posto Federaciji, treba mijenjati. Lokalnoj samoupravi bi, s obzirom na količinu funkcija koje obavlja, trebalo pripasti između 50 i 60 posto sredstava, ističe Grizelj. Kazao je i da treba uvažavati ekonomske kriterije u raspodjeli javnih prihoda. – Uvažavajući načela solidarnosti i socijalnih kriterija, potrebno je uvažiti i ekonomske. Trebao bi dio novca javnih prihoda koji se nama prepuštaju ovisiti o tome koliko pojedine regije ili gradovi i općine doprinose toj istoj državi. Daleko više naše općine i gradovi uplaćuju Federaciji nego što im se vraća. Naši zahtjevi idu u smjeru da se ispravi nepravda koja nam je nanesena proteklih godina, a da je to tako, potvrđeno je rezultatima popisa stanovništva, zaključio je grudski načelnik Ljubo Grizelj.

U Posušju su potvrdili da će proračun za 2017. biti malo veći nego proteklih godina. – Zbog popisa stanovništva moglo bi biti malo više sredstava, ali smanjen je broj grantova i, kad se sve zbroji, nema nikakvih drastičnijih povećanja za lokalnu zajednicu, kazao je načelnik Bago.