U srpnju prošle godine, samo je u Zagrebu otkriveno 25 tisuća lažno prijavljenih osoba! Policija je kontinuirano provjeravala sumnjive adrese uoči parlamentarnih izbora, kako bi osobama koje su fiktivno “boravile” u glavnom gradu onemogućile glasanje. Matematički rečeno, za jedan saborski mandat trebalo je na posljednjim parlamentarnim izborima dobiti 12.500 glasova, što znači da su samo lažni glasači mogli “zaraditi” dva mandata.

Kupovina glasova

Slijede nam lokalni izbori, a pitanje glasača koji ne bi smjeli imati pravo izbora, jer žive i rade preko granice – još je aktualno. Nedavno je na to podsjetio Ivica Kukavica, kandidat za gradonačelnika Imotskog s nezavisne liste, koji je najavio da će preko lokalnih medija s onu stranu granice pozvati građane Gruda i Posušja i drugih hercegovačkih općina, da na dan izbora u Hrvatskoj ostanu kod svojih kuća. Ivica Kukavica objašnjava da u Imotskom ne treba biti detektiv da bi se otkrilo tko je lažno prijavljen na adresama u njegovu gradu i susjednim općinama.

– Ovdje svatko svakoga zna, tako da je to jako teško sakriti, a drugo, kad vidite da u jednom zaseoku, na par susjednih adresa, dominiraju imotska prezimena, a onda se pojave i neka druga iz Hercegovine, jasno je da se radi o lažnom prijavljivanju. Na taj sam problem upozorio i policijske službenike, jer je tu riječ o čistoj političkoj korupciji.

Novcem koji daju naši građani, kupuje se glasove ljudi koji žive i rade preko granice, a to je nedopustivo, iako, opet napominjem, nemam ništa protiv njih, dapače, to su naši sunarodnjaci pa ne volim da se s njima manipulira u dnevnopolitičke svrhe – veli Kukakvica. Dodaje da je nekada u Imotskom bilo dvije tisuće lažno prijavljenih građana, a danas je taj broj, što ažuriranjem biračkih popisa, što zahvaljujući agilnijem radu policije na terenu – bitno smanjen.

Puni autobusi

To nam potvrđuje i bivši ministar uprave Arsen Bauk (SDP), koji se prvi ozbiljno uhvatio u koštac s popisima birača koji nisu bili vjerodostojni u odnosu na popis stanovništva iz 2011.

– Usporedbom popisa stanovništva i popisa birača, očito je došlo do smanjenja broja glasača, što je naročito izraženo u graničnim područjima na jugu, ali i sjeveru Hrvatske, i to tamo gdje je s druge strane granice većinsko hrvatsko življe – kaže Bauk, pa napominje da je sukladno zakonu Ministarstvo unutarnjih poslova to koje se brine o ovoj problematici, a Ministarstvo uprave je onda, citiramo ga, “samo poštanski sandučić, jer raspoređuje dobivene podatke koje im dostavi policija”.

Na oslobođenim područjima često se kao izmišljene birače apostrofiralo građane srpske nacionalnosti koji su dolazili na dan izbora obići imanje i glasati, a onda bi se vratili u Srbiju, Švedsku, Kanadu.., uglavnom, tamo gdje zaista žive i rade.

– Toga je prije bilo puno, to su vam popularne “lastavice” (Lastini autobusi op.a.) jer kako dođu, tako nakon izbora i odu. Dolazilo ih je i po dvadeset i devet, trideset autobusa glasača na područje Knina dok je to Mirko Rašković organizirao – kaže nam Dragoljub Ćupković, bivši aktivist SDSS-a koji se razišao s vodstvom stranke upravo zbog političke samovolje koju je provodio Rašković, Karamarkov prebjeg čijim je glasom bila sastavljena Oreškovićeva Vlada.

‘Narod se ohladio’

Ćupković tvrdi da je takvih glasača danas kudikamo manje, a razlozi za to – razni.

– Prvo, ažurirani su birački popisi; drugo, policija provjerava stanuju li birači zaista na prijavljenim adresama, a toga je manje i jer se narod ohladio. Znate, prije vam se to radilo za pedeset maraka i prijevoz do Knina, a onda su ljudi shvatili da nije u redu da se glasa na daljinski, da oni nama ovdje kapu kroje, a tu više ne žive, ne rade, ne plaćaju porez.

Srećom, velim, što se područja Knina i susjednih općina tiče, danas je toga stvarno manje, i na sljedećim izborima taj će problem po meni biti minoran, ali kako je, recimo, na području Obrovca, to vam ne bih znao reći.

Lani smo odjavili 45.163 osobe

Policijska uprava/postaja na čijem području osoba ima prijavljeno prebivalište ima ovlasti po službenoj dužnosti donijeti rješenje o odjavi prebivališta osobe ako se terenskom provjerom utvrdi da konkretna osoba stvarno ne živi na prijavljenoj adresi ili o tome bude obaviještena od tijela javne vlasti te druge pravne ili fizičke osobe.

Informacije da određene osobe ne žive na prijavljenoj adresi prebivališta, policijske uprave i policijske postaje dobivaju od drugih tijela državne uprave, pravnih i fizičkih osoba, a često do tih podataka policijske uprave i policijske postaje i same dolaze u okviru redovitih postupanja policije.

U 2016. godini nadležne policijske uprave su po službenoj dužnosti odjavile 45.163 osobe. Građanin je dužan prijaviti promjenu prebivališta, u protivnom čini prekršaj – izvijestili su nas iz Službe za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova.

Slobodna Dalmacija