Dok vlasnike automobila brinu visoke cijene goriva, birajući pritom benzinske crpke u kojima su cijene nešto niže, nakon problema s limenim ljubimcem, sjete se kako su utočili loš benzin. Tek tada sjete se teorije prema kojoj najjeftinije stvari na kraju znaju najviše koštati. Tražeći jeftino gorivo, Bosanci i Hercegovci sve češće svoje automobile zapravo voze prema otpadu.

Motori se sve više kvare

Motori se kvare, vozači tuguju, premda distributeri automobila mole da se kupuje samo na provjerenim mjestima, tamo gdje se lož-ulje ne prodaje kao nafta, a kerozin kao dizel… No, koliko je takvih mjesta u FBiH? “Automobil otežano starta, nemirno radi, slabo ‘vuče’, puno troši… Sve su ovo posljedice naslaga nečistoća u sustavu za gorivo. Jedan od glavnih, ako ne i glavni uzročnik svih problema s automobilima kod nas je loše gorivo. To se osobito odnosi na ‘benzince’, počevši od onih sa starijim motorima koji imaju rasplinjač, pa sve do najsuvremenijih turbo-agregata s preciznim doziranjem i višefaznim ubrizgavanjem koji zahtijevaju gorivo iznimno visoke kvalitete. Dakle, gorivo je stavka broj jedan kada su u pitanju problemi s automobilom”, objašnjava vlasnik automehaničarske radionice. Prema procjenama stručnjaka, svega dva posto uvezenih naftnih prerađevina u BiH bude kontrolirano. Zbog takve selektivne kontrole domaćih institucija i nepostojanja kontrolnih punktova za provjeru kvalitete, raste rizik od kupnje uvoznih naftnih prerađevina sumnjive kvalitete, zbog čega je bh. tržište najnezaštićenije u regiji. Gorivo koje se uvozi u BiH kontrolira se u malom postotku, pa je upitna kvaliteta onoga koje iz uvoza stiže na naše benzinske crpke. U RH svaka uvezena količina motornih goriva mora proći dodatnu kontrolu, koja se vrši pretakanjem i provjerom na njihovim terminalima, čime se kontrolira 100 posto uvezenih prerađevina. Uz to, Srbija je kao dodatni način kontrole i stopostotne zaštite svog tržišta uvela i obvezno markiranje motornih goriva. Na taj način Srbija i RH štite krajnje kupce, a odgovarajućim zakonskim regulativama eliminira se mogućnost uvoza prerađevina sumnjive kvalitete na tim tržištima. Međutim, BiH iz nekog razloga još ne primjenjuje mjere reciprociteta i ostaje jedino nezaštićeno regionalno tržište. Tako je pri uvozu naftnih prerađevina u BiH dovoljno da uvoznik posjeduje certifikat o usklađenosti sa standardom i da odgovara carinskoj tarifi robe koju uvozi. Zakonska regulativa BiH ne predviđa obvezu uvoza kroz kontrolne terminale ili neku drugu mjeru zaštite domaćeg tržišta, čime su stvorene okolnosti u kojima inspekcijska tijela provjeravaju pojedinačne isporuke distributera i nisu u mogućnosti kontrolirati značajan dio ostvarenog uvoza goriva. Uz to, kontrola se vrši u cisternama i spremnicima, i to u prosjeku 30.000 litara, čime je u slučaju utvrđivanja neusklađenosti rizik mnogo manji, a trošak ustanovljene nepravilnosti prihvatljiv u odnosu na ranije ostvareni profit uvoznog distributera.

Donijeti nove odluke

Ipak, ova situacija bi se u idućem razdoblju mogla promijeniti jer je u planu donošenje nove odluke o kvaliteti tekućih naftnih goriva u BiH, kojom bi bili uvedeni standardi EU i bilo osigurano da u BiH ulazi samo gorivo koje odgovara EU standardima. Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je kako je kao ministar pokrenuo postupak za donošenje nove odluke o kvaliteti naftnih goriva, što je BiH i obvezna u skladu sa smjernicama Energetske zajednice. “U toj novoj odluci bi i ovo pitanje bilo tretirano i pokušali bismo njome uvesti standarde EU i osigurati se da u BiH uđe gorivo koje odgovara EU standardima”, rekao je nedavno za medije ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.