U mjestu Stara Teskera kod Ljubuškog, na mikrolokaciji Brložina, gdje su vođena zaštitna arheološka iskopavanja najzanimljiviji nalaz je spiralno-naočarasti privjesak od bronce koji predstavlja reper za datiranje ovog groba u razdoblje kasnog brončanog doba, tj. 1200. – 800. god. pr. Kr.

Kako je kazao asistent na Odjelu za arheologiju Filozofskog fakulteta u Mostaru te savjetnik za kulturu općine Ljubuški Mirko Rašić, koji vodi ovo iskapanje, dimenzije privjeska su 5, 5 cm x 2 cm x 2 mm i ujedno ovo je prvi nalaz na području Bosne i Hercegovine s grobnim kontekstom.

“On ima svoje analogije s par sličnih primjera iz Muzeja na Humcu i Muzeja u Livnu, no ti nalazi su dospjeli s nepoznatih nalazišta kao donacije te time izgubili znanstvenu vrijednost”, napominje Rašić.

Naime, vlasnik imanja Stipe Granić obavijestio je arheološki Muzej na Humcu te Odjel za kulturu općine Ljubuški o pronalasku potencijalnog arheološkog nalazišta prilikom mehaničkih radova na svojoj parceli.

“Terenskim pregledom ustanovljeno je kako je riječ o prapovijesnom grobu s arhitekturom u obliku kamenog sanduka, s četiri bočne i jednom nadgrobnom pločom”, kazao je Rašić.

“Grob je ukupan pored kamenog živca te je uokolo zasut sitnim i lomljenim kamenom koji je sprječavao urušavanje stranica groba, a zasut je bio kamenom kao i svi tumuli (popularno zvane gomile) na prostoru Hercegovine, no pretpostavljamo kako je u recentnijem vremenu taj kamen iskorišten za izgradnju prizida, kuća, okućnica i slično”, kazao je Rašić.

“Bilo je potrebno žurno reagirati kako bi smo spriječili devastaciju ili urušavanje grobne arhitekture poradi utjecaja ljudi ili atmosferilija”, istaknuo je Rašić.

Također, u samoj zapuni groba pronađen je kostur pokojnika u zgrčenom položaju na lijevom boku, a sačuvane su bedrene i kosti nadlaktice te ulomak mandibule tj. čeljusti.

Ovakva nalazišta, dodao je Rašić, uobičajeno su iznimno skromna pokretnim arheološkim materijalom.

“No, ovoga puta je pronađen niz ulomaka autohtone prapovijesne keramike, unutar ali i u niveleti uokolo samog groba”, kazao je Rašić te dodao kako se elementarnim pregledom kostiju može utvrditi samo kako je riječ o odrasloj ženi, dok će radiokarbonska analiza dati znantno više podataka.

Pokretni arheološki materijal će nakon konzervacije biti dio arheološkog fundusa Muzeja na Humcu te dostupan za prezentaciju.

Na iskopavanju sudjeluje i student arheologije Tomislav Mihalj te kustos zbirke Muzeja na Humcu fra Milan Jukić.

(Fena)