– U BiH je nužno napraviti promjene jer ovakva struktura je nepravedna, neodrživa i neučinkovita. Iskreno, nisam vidjela prijedloge o spajanju županija da bih se mogla izjasniti. Promjene su u interesu sva tri konstitutivna naroda i građana koji u njoj žive. Na takvim načelima sve što bi se usuglasilo, bilo bi prihvatljivo. Umjesto deset bismo mogli imati manji broj županija, ali to bi bilo prihvatljivo kada bi to bilo na načelima ustavne ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda, ocijenila je zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto komentirajući jučer prijedloge o spajanju županija, piše Večernji list BiH.

Složena procedura

Krišto, koja je i predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, ističe kako je to njezino osobno stajalište te da se ni ona ni stranka još nisu očitovali o javnim istupima budući da konkretnih prijedloga još uvijek nije bilo na stolu. 
”Jednostavno je iznijeti političko stajalište, ali kada pogledamo složenost Ustava u BiH, onda to nije baš tako lako izvesti”, pojasnila je Krišto navodeći da bi eventualna odluka o spajanju više županija u megažupanije, što je predložio predsjednik Stranke demokratske akcije i bošnjački član Predsjedništva BiH, morala dobiti široku potporu. “FBiH ima Zakon o federalnim jedinicama, a u Ustavu stoji da se ovaj entitet sastoji od federalnih jedinica – županija. Takav jedan zahvat bi zahtijevao izmjene Ustava FBiH za što bi nam bila potrebna dvotrećinska većina u oba doma, s tim da bi unutar svakoga kluba u Domu naroda morali imati natpolovičnu potporu”, ističe Krišto. U sadašnjim okolnostima problem bi mogao predstavljati krnji Klub Srba, piše Večernji list BiH.

Ojačati državu

Po njezinim riječima, za reforme bi trebala jasna politička volja i smjer provođenja reformi. “Kada bi se počelo raditi na reformama, onda bi to trebalo uključiti i točnu raspodjelu nadležnosti koja je do sada bila izvor velikog broja prijepora različitih razina vlasti. 
”Postoje isključive, ali i podijeljene nadležnosti FBiH, odnosno županija. Kada bi se provodile ozbiljnije reforme, onda bi to bilo nužno provesti i na razini BiH, ne samo unutar entiteta, odnosno županija. Na državnoj razini BiH funkcionira kao pravni okvir koji bi čak mogli osporavati budući da se radilo o nametnutom rješenju, koji, međutim, nema kapacitet nadležnosti prave države. Ali najveći dio životnih pitanja vezan je za entitete, a unutar entiteta i županije. Sve bi to zahtijevalo jednu vrstu jasnijeg razgraničenja, odnosno preraspodjele nadležnosti. Pri tome bi sve razine vlasti morale imati jasno utvrđene svoje nadležnosti, od lokalne zajednice, županijama, entiteta i države”, smatra Krišto.