Broj umirovljenika u Bosni i Hercegovini se gotovo izjednačio s brojem radnika kojih je u srpnju bilo oko 855.000. Vladama dva entiteta u BiH – Federaciji BiH i Republici Srpskoj u čijoj nadležnosti su socijalna pitanja – u prosjeku nedostaje više od 200 milijuna eura godišnje za isplatu mirovina.

S druge strane, veliki broj umirovljenika živi na rubu egzistencije i sada su digli svoj glas – traže povećanje mirovina u skladu s rastom prosječnih plaća. Hoće li doći do toga  za N1 govorio je ekonomski analitičar i federalni zastupnik Admira Čavalića.

Je li realno povećanje mirovina i u kojem iznosu?

Razumijevajući današnji sastanak i ono što će se dogoditi u utorak, očekujem kompromisno rješenje – a to je da će se Vlada ograničiti na jednokratnu pomoć i vidjet ćemo u kojem iznosu – mislim ovo 200 KM za one koji imaju mirovinu do 1.000 KM, a oni koji imaju više od 1.000 KM – 100 KM pomoći. Možda će načelno reći da će se ići u izmjenu zakona ubuduće, nakon izbora. Sumnjam da će Vlada ove godine raditi neka vanredna usklađivanja ili mijenjati kriterij usklađivanja da se uvede taj kriterij prosječne plaće. Očekujem i da će se zakazati sjednica Federalnog parlamenta u vezi rebalansa.

Vlade službeno procjenjuju da bi do 2032. godine razlika između uplaćenih doprinosa i isplaćenih mirovina mogla premašiti 800 milijuna eura koji će se morati namiriti iz budžeta. Je li ovo stanje uopće održivo?

Prva stvar kada govorimo o održivosti, trebamo razlikovati šta je to – mirovinski sustav će postojati u BiH kao takav, ali ne mogu garantirati  i toga se bojim – održiv sustav koji će davati adekvatne mirovine. Druga stvar, postoje strukturni problemi i u FBiH i RS, vidjeli smo i zbog toga se MIO prebacio na Budžet jer postoji razlika između onoga što se uplati po osnova za MIO i onoga što MIO treba. Ta razlika se plaća iz budžeta. Jaz će se širiti i dalje. Treća stvar, nije samo izmjena zakona o MIO tu bitna, tu su i izmjene fiskalnih zakona. Bez reforme tržišta rada i poreznog sistema ne možete očekivati rezultate odnosno da će umirovljenici dobiti više mirovine. Žao mi je što se ova situacija sa MIO -om koristi kao izgovor da se ne ide u fiskalne promjene.

Može li doći do smanjenja mirovina?

Ne očekujem da će doći do smanjena mirovina, to su budžetski prioriteti. Moramo razumijete da odlazak radne snage i spor rast plaća uvjetuje depresiju na tržištu rada. Ako imate bolesno tržište rada koje treba da akumulira tu vrijednost shodno principu međugeneracijske solidarnosti za umirovljenike, onda ono ne može da isporuči konačnu vrijednost  – a to znači veću mirovinu. Umirovljenici su opravdano ogorčeni.

Koliko može biti realan rast?

Prati se indeks potrošačkih cijena i rast GDP-a. Kada imate inflaciju, ekonomija malo brže raste. Ali sada je problem što je inflacija na dva posto i ako ostane na toj razini, indeks potrošačkih cijena neće ići u prilog. Ne očekuje se značajan rast ekonomije. Mislim da će taj rast biti do pet posto, ako se ne dogodi neko čudo.