Povećanjem minimalne plaće u siječnju ove godine povećan je dječji dodatak na 190 KM, stoji u informaciji. Taj podatak komentirali su i u Ministarstvu rada i socijalne politike FBiH.

Kao što se vidi iz analize iskustava drugih zemalja, uz univerzalni dječji dodatak, postoje i opcije (kvazi)univerzalnog dječjeg dodatka koji uključuje kriterij starosti djeteta, dohotka članova kućanstva, tipa obitelji (samohrani roditelj i slično), broja djece u kućanstvu, zdravstvenog stanja, ekonomske aktivnosti roditelja itd.

U načelu, modeli razvijeni u drugim zemljama predstavljaju neku vrstu kompromisa između univerzalnih vrijednosti, prioriteta politike, financijskih mogućnosti, s tim da je determiniran i povijesnim, kulturološkim, političkim, sociološkim i drugim okolnostima u zemlji.

Kako bi se oblikovao optimalni model za Federaciju BiH, uz iskustava drugih, analiziraju se i financijski troškovi različitih modela (kvazi)univerzalnog dječjeg doplatka te se dovode u vezu s kapacitetom proračuna Federacije BiH i županijskim proračunima, zatim kapacitetima federalnih i drugih institucija i organizacija (kao što su centri za socijalni rad i općinske službe) vezano uz administriranje pojedinih modela itd.

Na osnovi provedenih analiza i razrade različitih modela, izaći će se s prijedlogom odgovarajućeg rješenja za FBiH, komentirali su nedavno.

Federacija je uvela i jednokratnu pomoć za svako rođeno dijete u Federaciji BiH u iznosu od 1000 KM po djetetu, a povećane su i naknade za roditelje njegovatelje sa 619 na 1000 KM. I županije u Federaciji BiH imaju svoja pravila.

Poznato je da u ŽZH-u obitelji s troje djece dobivaju 500 KM mjesečno od rođenja do sedme godine života djeteta, a dodatnih 500 KM daje se za svako sljedeće dijete.

Ova mjera od 500 KM je demografska mjera koju ima jedino naša županija i polučila je iznimne rezultate. Broj djece koja su rođena od donošenja mjere 2022. godine iznosio je 706, zatim 2023. godine 823, a 2024. godine 1008 djece upisano je u matične knjige rođenih. Broj djece za koju se koristila ova naknada počeo je s 1609, u studenom 2024. godine bio je 1986, riječi su premijera ŽZH-a Predraga Čovića.

U toj županiji predviđeno je i dodatnih milijun KM za nezaposlene majke.

Vlada HNŽ-a nedavno je usvojila prijedlog zakona o izmjeni Zakona o materijalnoj potpori obiteljima s djecom, čime je napravila zakonski okvir za nastavak isplaćivanja naknade umjesto plaće majci u razdoblju dok je odsutna s radnoga mjesta radi trudnoće, poroda i njege djeteta.

U proračunu HNŽ-a za 2025. godinu za tu je namjenu osigurano 3,700.000 KM.

Mustafa Vlahovljak, predsjednik Udruge “Porodica 3+”, koja štiti i unaprjeđuje interese obitelji, posebno onih s troje i više djece, nedavno je za FTV istaknuo Zapadnohercegovačku, Sarajevsku, Bosansko-podrinjsku te Unsko-sansku županiju kao one koje prednjače u pronatalitetnoj politici, međutim, ovih se dana Unsko-sanska pokazala kao ozbiljan problem.

Uključenost svih

Udruga obitelji s troje i više djece “Porodice 3+” USŽ-a uputila je apel Vladi USŽ-a, ali i Gradu Cazinu, koji također nije realizirao proračunom usvojene naknade za višečlane obitelji.

Kašnjenje u primjeni ovih mjera već stvara značajne financijske gubitke stotinama obitelji. Ovo je povijesni trenutak kada govorimo o podršci obiteljima i natalitetu. Ne želimo vjerovati da će usvojene mjere ostati mrtvo slovo na papiru jer bi to značilo ne samo gubitak novčanih sredstava već i povjerenja u institucije, istaknuli su iz Udruge.

Uz spomenuti ŽZH, gdje i lokalne zajednice provode mjere pronatalitetne politike, Sarajevska županija uvodi bescenzusni dječji dodatak za obitelji s troje i više djece, subvencije u vrtićima, uz općinske mjere podrške, Bosansko-podrinjska je također osigurala bescenzusnu naknadu za višečlane obitelji.

Ipak, u ovaj projekt moraju se uključiti svi s jednakim angažmanom – i najniža i najviša razina vlasti – jer će upravo to pomoći ostanku na ovim prostorima koji su već uvelike opustošeni i u kojima već dugo vlada kriza zbog odlaska mladih, upravo onih koji su najbolje godine uložili da pomognu opstanku ove države, a koja im, nažalost, gotovo ništa nije dala proteklih desetljeća.

Koraka naprijed ima, no oni moraju biti konzekventniji kad je u pitanju pomoć obiteljima na razini čitavog entiteta.