Nezadovoljni iznosom novca koji iz FBiH preko županija dobivaju na svoj račun načelnici i gradonačelnici općina i gradova okupljeni oko Saveza općina i gradova FBiH utemeljili su prije nekoliko dana Mrežu za javne financije, konzultacijsko i savjetodavno tijelo u okviru Saveza.

Temeljni mu je cilj jačanje aktivnosti i inicijativa u segmentu javnih financija općina i gradova u Federaciji BiH i jačanje suradnje i koordinacijepomoćnika načelnika/gradonačelnika za financije, piše Večernji list BiH.

Pravedniji balans

Što se zapravo krije iza ovakve uopćene definicije? Naime, načelnici i gradonačelnici općina i gradova FBiH, između ostalog, žele konačno donijeti više puta najavljivani i isto tako iz političkih razloga dugo odgađani Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave.

Tim zakonom želi se uspostaviti bolji, pravedniji balans u financiranju općina i gradova naspram županija. Želi se promijeniti odnos u kojem se za općine i gradove iz federalnog proračun izdvaja svega 8,42 posto ukupnih javnih prihoda u Federaciji BiH za financiranje dužnosti lokalne samouprave u odnosu na 51,48 posto koji dobivaju za financiranje dužnosti županija.

Kako ovakva raspodjela novca nije primjerena, suglasni su svi načelnici i gradonačelnici u Federaciji BiH bez obzira iz kojeg konstitutivnog naroda dolaze, a to smatra i Muhamed I. Mujakić, autor istraživanja pod nazivom “Pravni aspekti financiranja lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini”, iz čijeg djela podosta informacija crpe i predstavnici Saveza općina i gradova Federacije BiH.

Za financiranje potreba Federacije BiH iz proračuna se izdvaja 36,20 posto sredstava, za županije 5,48 posto i ostatak od 3,9 posto ide na račun Cesta Federacije BiH. U Republici Srpskoj, koja nema županije za održavanje dužnosti ovog entiteta, ide 72 posto proračunskih sredstava, za općine i gradove ide 24 posto i ostatak od četiri posto ide za potrebe Javnog poduzeća Putevi RS-a.

Glavna je prepreka kvalitetnom funkcioniranju lokalne samouprave u BiH i upravo financiranje dužnosti, odnosno financiranje zakonskih i statutarnih ovlasti, što predstavlja bitno pitanje za funkcioniranje općina, odnosno lokalne samouprave u BiH. Obično su sredstva koja su na raspolaganju nedovoljna za uspješno funkcioniranje, a naročito za lokalni razvoj i kapitalna ulaganja u infrastrukturu i gospodarstvo na lokalnoj razini.

Lokalne vlasti nemaju stabilnu financijsku osnovu niti samostalne izvore prihoda na osnovi kojih bi ravnomjerno i u kontinuitetu djelovale na ekonomski razvoj lokalne zajednice. Evidentni su brojni zahtjevi i inicijative mjesnih zajednica za realizaciju lokalnih projekata čiji je cilj ekonomski razvoj cjelokupnog prostora općine. Razvoj i unaprjeđenje komunalne infrastrukture je osnovna dužnost općine kao jedinice lokalne samouprave, stoji u analizi pod nazivom “Pravni aspekti financiranja lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini”.

Dugotrajni napori

Prije dvije godine predstavnici Saveza gradova i općina Federacije BiH o neravnopravnoj podjeli proračunskog novca upoznali su i predstavnike Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Još tada su spomenuli Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave, Zakon o porezu na dohodak i Zakon o porezu na dobit.

Predstavnici MMF-a bili su zainteresirani za informacije o navedenim zakonima, kao i je li rađena analiza ili neki dokument koji se fokusira na probleme koje su iznijeli načelnici. No, od tada se ništa nije promijenilo u korist gradova i općina po pitanju raspodjele novca.