U odnosu na prvobitno planiranih 500.000 KM za podršku sufinanciranju različitih programa pokretanja proizvodnje, poticaja proljetne i jesenske sjetve, osigurano je dodatnih devet milijuna maraka za poljoprivrednike u Federaciji BiH.

Međutim, poljoprivrednici negoduju zbog načina na koji će se ova sredstva podijeliti jer je objavom programa poticaja naglo porastao i broj poljoprivrednika u Federaciji BiH.

Stoga se postavlja pitanje, je li Federacija BiH dobila 15.000 novih poljoprivrednika ili potrošača proračuna?

U prošlogodišnjem prilogu državna televizija se bavilasve većim brojem zatvorenih poljoprivrednih gospodarstava. Tada je gotovo 90 posto njiva na Mihaljevcu kod Cazina bilo neobrađeno. Danas je situacija znatno drugačija. Tek je poneka njiva neobrađena. Na ovo je u najvećoj mjeri utjecalaepidemija koronavirusa i namjera federalnih vlasti da pomognu poljoprivrednicima.

Poljoprivredna gospodarstva su uistinu povećana, zato što su dobivali besplatno gorivo, sjemena, gnojivo i zaštitna sredstva, kaže Ahmet Lipović, predsjednik Udruge poljoprivrednika Krajina Cazin.

Objavom programa implementacije poticajaFederalnog ministarstva, broj registriranih poljoprivrednih gospodarstava naglo raste. S 2.700 na 17.000 registriranih klijenata koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom u Federaciji BiH.

Uistinu je samo 2.700 koji se bave profesionalno i koji žive od svog rada. Tih novih 15.000 koji su nanovo registrirani će nam samo uzeti novac iz proračuna. Nikakve koristi ni država neće imati od njih. Imat će samo zasijano par gredica luka, krumpira i nešto malo kukuruza. Neki su već prodali ili dali sjemena, kaže za BHRT Ermin Veladžić, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka i mesa USŽ.

Ne bi trebala biti realna ta raspodjela da po tisuću maraka dobije onaj tko je zasijao par dunuma, onaj tko je zasijao par hektara ili onaj koji je zasijao par stotina hektara. To su troškovi koji su strahovito veliki i različiti, kaže Ahmet Lipović, predsjednik Udruge poljoprivrednika Krajina Cazin.

Svaka podrška koja dođe je dobrodošla, kažu poljoprivrednici. Međutim, za poljoprivrednika poput Ahmeta Lipovića koji je ove godine u kukuruz uložio oko 11.000 maraka, pomoć od tisuću maraka i neće mnogo značiti. Stoga, stari krajiški poljoprivrednici nude rješenje.

Najbolje rješenje je tih devet i pol milijuna maraka, a to je 12 posto od proračuna za 2020. godinu, raspodijeliti na sve proizvodnje. Da dobiju proizvođači plus 12 posto na sve svoje proizvodnje. To je najbolje, najrealnije i najučinkovitije će se pokazati, kaže Ermin Veladžić, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka i mesa USŽ.

Pored ovoga, poljoprivrednici u cijeloj Bosni i Hercegovini su zbog trenutnog stanja, koje je uzrokovano koronavirusom, u nezgodnoj situaciji. Sve vrijeme su proizvodili, a nisu imali gdje plasirati proizvode.

Izravno smo vezani za ugostitelje i turizam i zahtjevi za našu proizvodnju su se abnormalno smanjili, kaže Dragan Pavlović, predsjednik Seljačkog saveza Federacije BiH.

Analize je neophodno izvršiti i posebno se posvetiti mjerama ruralnog razvoja, odnosno podrške prerađivačkim kapacitetima jer i ukoliko se dogodi da budemo imali 50 posto više proizvodnjepoljoprivrednih osjetljivih proizvoda, jako je bitno na koji način možemo reagirati da napravimo prerađivačku proizvodnju i to pretvorimo u prehrambene proizvode koji imaju mnogo veći rok trajanja, kaže Sanela Klarić, iz Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

Od sljedećeg tjedna će biti održavane redovne tematske sjednice Odbora za poljoprivredu pri Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, na kojima bi zajedno poljoprivrednici, predstavnici Ministarstva i stručnjaci iz oblasti poljoprivrede trebali donositi mjere kojim bi se situacija u poljoprivredi poboljšala, zaključuje BHRT.