Nastavak suradnje hercegovačkih i slavonskih pčelarskih udruga

Nakon boravka i posjete pčelarskoj udruzi Vukovarsko-srijemske županije, Savez pčelara „Kadulja“, koji okuplja pčelare iz 15 bosanskohercegovačkih gradova i općina ( Ravno, Stolac, Neum, Čapljina, Čitluk, Široki Brijeg, Ljubuški, Grude, Posušje, Tomislavgrad, Livno,Prozor-Rama, Novi Travnik, Jajce i Orašje) održao je u Jajcu sjednicu svog Upravnog odbora posvećenu razmatranju različitih i brojnih pitanja iz ovdašnje pčelarske svakodnevnice.

Sjednicom je predsjedao predsjednik Saveza pčelara „Kadulja“ Slaven Cvitanović, a domaćin sastanka bila je Udruga pčelara „Propolis“ iz Jajca, odnosno njen predsjednik Jozo Kalinić. On je i brojčanim i ostalim pokazateljima predstavio svoju udrugu rekavši kako ona okuplja ukupno 45 pčelara, a koji imaju oko 1200 pčelarskih društava.

Sjednici je nazočilo i izaslanstvo Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije predvođeno predsjednikom tog saveza, a ujedno i dopredsjednikom Hrvatskog pčelarskog saveza Stankom Čuljkom, kao još jedan dokaz i pokazatelj nastavka suradnje ova dva pčelarska saveza.

Potom se Čuljak osvrnuo i na posjetu vodstva Saveza pčelara „Kadulja“ pčelarima Vukovarsko-srijemske županije koja je dala smjernice buduće suradnje, te prenio pozdrave i podršku predsjednika Hrvatskog pčelarskog saveza Dražena Kocita za uspješni nastavak ove suradnje.

Čuljak je posebice zamolio nazočne da se uključe u raspravu i artikuliraju potrebe za svoje udruge ( npr. oprema za pčelarenje, edukacija, studijska putovanja, pomoć mladim pčelarima, itd…) a koje bi onda funkcionalno kroz različite projekte polučile dobre rezultate za pčelare. Pri tome je posebna pozornost data podršci ponovnog izdavanja i tiskanja pčelarskog časopisa „Pčela“, kojeg je donedavno izdavao savez pčelara „Kadulja“.

Na kraju je Čuljak spomenuo i izvrsnu suradnju s Razvojnom agencijom Vukovarsko-srijemske županije, a s kojom je realizirano nekoliko projekata sa LAG-ovima ( lokalna akciona grupa Za ruralni razvoj ).

Na sjednici se raspravljalo i o nejasnoćama i problemima koje je uzrokovalo uvođenje pašarina u nekim općinama. Zajednički zaključak je bio kako treba što prije poduzeti sve potrebne aktivnosti za što žurnije donošenje Zakona o pčelarstvu FBiH kojim bi se riješili ovi problemi .

Također se raspravljalo i o aktivnijem predstavljanje pčelarstva kroz javno djelovanje u kojim bi se dalo većeg značaja pčeli kao oprašivaču. U tim aktivnostima posebnu suradnju treba ostvariti sa Agronomskim i Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Mostaru.