Zakon o zaštiti osobnih podataka u Bosni i Hercegovini, objavljen 28. veljače ove godine, službeno je počeo s primjenom u listopadu. Novi zakon usklađen je s europskom Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), a donosi strože uvjete za prikupljanje, obradu i pohranu osobnih podataka te jasno propisuje pravila o video nadzoru na radnim mjestima.

Prema riječima odvjetnice Lane Sarajlić, zakon je “u velikoj mjeri usklađen s najnovijom EU regulativom” i podrazumijeva niz novih obveza za pravne subjekte, uključujući imenovanje službenika za zaštitu podataka i obvezne pravne analize u svrhu procjene rizika.

Najviše prijava zbog video nadzora

Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH za N1 ističu da građani najčešće prijavljuju nezakonito postavljanje video nadzora u tvrtkama.

Brojni prigovori odnose se na nepostojanje obavijesti o kamerama ili nedostatak kontakta kontrolora. Agencija je u takvim slučajevima naložila poslodavcima da istaknu obavijesti i kontakt informacije za osobe odgovorne za nadzor.

Video nadzor, kako objašnjavaju, podrazumijeva prikupljanje vizualnih i zvučnih zapisa, koji se pohranjuju i predstavljaju obradu osobnih podataka. Njegova primjena mora biti propisana zakonom ili opravdana kao nužna tehnička mjera zaštite, uz obvezno poštivanje načela razmjernosti.

Prava radnika i ograničenja

Sarajlić navodi da snimanje radnika može biti zakonito, ali samo ako su zaposlenici jasno obaviješteni i ako se nadzor provodi isključivo na mjestima gdje je to neophodno, primjerice, radi zaštite imovine ili sigurnosti zaposlenika.

“Sve mora biti precizno regulirano internim aktima”, istaknula je, dodajući da neosnovano snimanje predstavlja povredu prava na privatnost.

U slučaju sumnje na zloupotrebu, radnici se mogu obratiti poslodavcu ili izravno Agenciji za zaštitu osobnih podataka, koja može provesti postupak i izreći kazne.

Kazne do 100 tisuća KM

Za kršenje zakona predviđene su značajne novčane kazne. Pravna lica mogu biti kažnjena iznosom od 10.000 do 100.000 KM, dok se odgovorne osobe u tvrtkama mogu suočiti s kaznama od 1.000 do 5.000 KM.

Agencija i odvjetnica Sarajlić upozoravaju da svaka kamera mora imati jasno definiranu svrhu, a svako postavljanje video nadzora mora biti pravno i etički opravdano.