Kupci na domaćem tržištu u budućem periodu mogli bi skuplje da plaćaju pšenicu zbog poremećaja na svjetskom tržištu pšenice.

Naime, usljed pandemije korona virusa pojedini veći izvoznici obustavili su izvoz kako bi imali dovoljno pšenice za svoje potrebe.

Težak ispit

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže da iz ovog saveza godinama upozoravaju na neophodnost proizvodnje vlastite hrane za naše stanovništvo, što bi trebalo da bude prioritet.

“U ovoj kriznoj situaciji to se pokazalo kao sasvim opravdano, jer se većina država okrenula sama sebi. Europa je na prvom težem ispitu solidarnosti apsolutno zakazala, odnosno pala. Možemo samo da se pouzdamo sami u sebe i konačno da se opametimo da stimuliramo domaću proizvodnju i da hranu proizvodimo sami u onoj količini koja je nama potrebna, a ostalo da ide u izvoz”, kaže Marinković.

Predviđa se, kaže, da će neke države koje su važni činitelji na ovom tržištu, poput Rusije, Kanade i SAD, ograničiti ili potpuno obustaviti izvoz, očekujući probleme u narednom periodu, a neki su to već i uradili.

“Smatram da će tržište pšenice ove godine biti nepredvidivo. Mi kao seljaci očekujemo bolju cijenu nego što je to bilo do sada, ali jednostavno na tim tržištima nema nekih pravila”, kaže Marinković.

Ističe da naše tržište zavisi od uvoza te da je prošlo ljeto izvezena pšenica sa njiva po najnižim cijenama, a da su se cijene sada uduplale nakon izvjesnog vremena, te je potražnja za pšenicom porasla.

“S obzirom na to da ovisimo o uvoznoj pšenici, u ovom trenutku je sigurno da će doći do rasta njene cijene. Pitanje je šta će biti na ljeto kada dođe vrijeme žetve. Mi proizvođači smo navikli na razne malverzacije i ucjene, a vidjet ćemo na koji način ćemo uspjeti da formiramo tu cijenu, na zadovoljstvo kupaca, a i nas proizvođača”, ističe Marinković, te dodaje da je potrebno da konačno oformimo robne rezerve koje će imati funkciju stabilizatora tržišta.

“U budućnosti strateško oružje će biti hrana, odnosno voda, ono sa čime mi možemo da raspolažemo u neograničenim količinama zahvaljujući prirodi i Bogu, ali se prema tome ne odnosimo nimalo domaćinski i imamo problem velikog uvoza vode i hrane koje možemo sami da proizvedemo”, ističe Marinković.

Napominje da će sve to biti papreno skupo u budućnosti ako ugušimo vlastitu proizvodnju prekomjernim uvozom, a ona je u skoro svim sektorima na izdisaju.

Marinković je dodao da je posljednja kiša “bogom dana” za spas pšenice i domaćeg agrara na otvorenom, te da ako ne bude nevremena – sadašnja situacija obećava solidne prinose.

Što će biti na ljeto?

I Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da nemamo dovoljno pšenice i da smo veliki ovisnici o njenom uvozu.

“Vidimo šta se događa, pšenica bi mogla biti važnija od goriva. Godinama govorimo da treba zaštititi i povećati domaću proizvodnju. Iako to ne možemo predvidjeti, po sadašnjem stanju može se očekivati viša cijena pšenice jer je mi nemamo dovoljno, a najveće izvoznice pšenice zabranjuju izvoz, tako da smo, narodski rečeno, obrali bostan”, kaže Bićo.

Juro Kopačević, predsjednik Udruženja “Žito” Odžak, kaže da će pandemija utjecati na cijenu pšenice i brašna jer zavisimo o vanjskom području budući da ne možemo proizvesti dovoljno pšenice za svoje potrebe, a velike izvoznice koče izvoz žita, pišu Nezavisne.

“Država je kod nas na točkovima, što znači neiskren nastup nadležnih, sve je na ‘rekla-kazala’. Mi ovisimo o onome što kamioni dovezu ili ne dovezu. Kad ne dovezu, mi ovdje nemamo šta jesti. Kriza je bila stravična za brašno, u većim gradovima je bilo većih problema, imali smo redove na kamionima da ljudi kupe brašno. Trenutno se narod nakupovao brašna, ali diskutabilno je šta će biti na ljeto, jer domaći proizvođači nemaju mnogo novca da ulože u žitarice i bez pomoći države to neće moći da urade”, rekao je Kopačević.