Odavno je poznato da bi bez dijaspore BiH bila izrazito siromašna zemlja, a ovako, uz ljude vani i privatno gospodarstvo kući, koje još odolijeva nedaćama, zemlja još nije dotaknula dno.

Od završetka rata naovamo dijaspora je poslala više od 50 milijardi maraka u ovu zemlju, a uz tradicionalnu pomoć supruga supruzi ili obrnuto te djeci, jedan oblik pomoći, koji je višestruko koristan, većinom se ne spominje.

Večernji list razgovarao je s mladićem koji u zapadnoj Hercegovini za kuću koju održava dobije 500 KM mjesečno.

”Kuća je od rođaka koji je godinama u Njemačkoj i ne planira je zapuštati. Dođe dva puta godišnje i želi da kuća izgleda kao da je on svaki dan tu i to ga i dočeka. Ovih dana kosim travu i berem sezonsko voće i povrće. Ono što se može zamrznuti dočekat će rodbinu. Nedavno sam im povadio stotinu kilograma krumpira. Također, brinem se da je i u kući sve uredno”, kaže.

Stalnog posla nema jer još studira, ali smatra da će, i kada se zaposli, moći obavljati ovaj posao.

”Uhvatim vremena gotovo svaki dan da svratim i da vidim je li u kući i oko kuće sve u redu, a samo da zrak uđe puno znači za kuću, kamoli kada odradim određen dio posla. Onaj tko ima užu obitelj svejedno šalje novac kući pa će ta obitelj kuću i održavati, a netko nađe osobu od povjerenja, bilo po nekim rodbinskim ili prijateljskim vezama, i ona mu održava kuću”, kaže sugovornik Večernjaka.

Po njegovim riječima, može se zaraditi solidna svota novca za ne odveć previše sati rada.

”Primjerice, imate one koji unajme radnika na nekoliko dana mjesečno. Može se zaraditi od 200 do 500 KM, ovisno o količini posla i o vremenu. Zamislite sada da netko nađe više kuća, to mu može biti stalni izvor prihoda. Onima koji su u inozemstvu, osobito onima koji su tamo više godina, nije problem platiti takve stvari. Oni su i senzibiliziraniji, srce ih više vuče kući, tamo gdje su vrijeme provodili s ocem, majkom, braćom, sestrama, bakama, djedovima… nije im svejedno hoće li to zarasti u žbunje i hoće li kuću uništiti vlaga, prašina… Ovo je prilika za povezivanje BiH i dijaspore, koja raste iz godine u godinu”, ističe.

Samo je od 2014. do 2018. izdano više od 155 tisuća prvih dozvola za rad u inozemstvu.

U 2019. iz dijaspore je u BiH stiglo 4,29 milijardi KM preko računa, a ako izuzmemo mirovine, fizičke osobe poslale su 2,69 mlrd. KM.

Brojke uglavnom rastu, iako bi ova, 2020. trebala zakazati s obzirom na pandemiju koronavirusa, zbog koje nije dobro ni onima vani ni onima ovdje, tako da će se slavina barem dijelom zavrnuti.

No čim se situacija s virusom stabilizira, krenut će i nove količine novca iz inozemstva, a, strahuje se, i novi odlasci pa ako se već ne može zadržati one koji su nezadovoljni ovdje, može ih se barem motivirati da pomažu onima koji ostaju, pa i na taj način da plaćaju onima koji će im održavati kuće i okućnice.