Općine i gradovi u BiH, koristeći dostupne zakonske i ustavne nadležnosti, pokazuju kako planski izrađenim mjerama poticaja mogu privući veći broj investitora na svoj prostor, a primjeri na terenu, od sjevera do juga zemlje, dokaz su kako lokalna samouprava, uz jasno izraženu volju za potporom proizvodnim djelatnostima, može mijenjati nabolje ukupnu ekonomsku situaciju, piše Večernji list BiH.

Tako je nedavno Gradsko vijeće Tuzle usvojilo odluku o privremenom oslobađanju od plaćanja administrativne pristojbe za izdavanje odobrenja za registraciju svih vrsta samostalnih djelatnosti na području Grada Tuzle za 2023. godinu. Gradska uprava, čiji je ovo bio prijedlog, smatra ovaj potez oblikom potpore pokretanju samostalne djelatnosti, a privatni poduzetnici da imaju prostora za pojednostavljivanje procedura prilikom registracije. Slične primjere možemo naći i u drugim lokalnim zajednicama u BiH koje, često koristeći dokazani model poslovnih zona, privlače ozbiljne investitore koji imaju namjeru zapošljavati, bilo otvaranjem novih pogona, bilo proširenjem postojećih.

Povoljne cijene

Mato Zovko, načelnik općine Žepče, za Večernji list ističe kako u poslovnoj zoni Polja prodaju zemljište namijenjeno za proizvodnju po iznimno povoljnim cijenama, dok će se uskoro u poslovnoj zoni Radovlje također prodavati zemljište po povoljnim cijenama, kako za proizvodnju tako i za uslužne djelatnosti. Inače, Zovko ističe i kako su u poslovnoj zoni Polje oslobodili poduzetnike 75 posto rente za proizvodne pogone, dok u ostalim zonama oslobađanje od rente ovisi o broju zaposlenih. Primjerice, onaj tko ima više od 200 zaposlenih oslobođen je 75 posto, subjekti koji zapošljavaju od 100 do 200 radnika 60 posto, tvrtke koje imaju od 50 do 100 zaposlenih 50 posto, one s od 30 do 50 zaposlenih 40 posto te se subjekti koji imaju do 30 zaposlenih oslobađaju rente u iznosu od 30 posto. U svakoj zoni postoji urbanistički projekt ili regulacijski plan, a pritom je investitorima dostupna sva potrebna infrastruktura, počevši od električne energije, preko vode, kanalizacije, pročistača pa do prometnica. Iznimno poticajne mjere imaju i u općinama Hercegovine, a jedan od primjera su i Grude u kojima je administracija usmjerena na olakšanje pokretanja biznisa svima koji imaju namjeru realizirati poslovnu ideju na prostoru ove općine, odnosno u poslovnoj zoni. Načelnik Ljubo Grizelj u razgovoru za naš list ističe kako je u kontekstu zemljišta početna cijena 6 maraka, s tim da je poticaj od 2 marke za onoga tko u tri godine dođe do uporabne dozvole. Inače, riječ je o iznimno privlačnoj lokaciji, a sama zona infrastrukturno je opremljena potrebnom količinom električne energije, cestovnom infrastrukturom, javnom rasvjetom, kao i svim potrebnim komunikacijskim kanalima, poput brzog interneta.

Poslovne zone

U Tomislavgradu postoji sličan model. Načelnik Ivan Buntić nedavno nam je potvrdio kako Općina ima odluku slijedom koje prilikom izgradnje bilo kakvog proizvodnog pogona onom investitoru koji kupi zemljište i dođe do uporabne dozvole vraća iznos do 1 marke po četvornom metru. Model poslovnih zona pokazuje se kao uspješan i u ostalim dijelovima Hercegovine, a dokaz tomu je činjenica da za poslovnu zonu Hodovo na prostoru Grada Stoca vlada velika zainteresiranost investitora, a navedeno upućuje na zaključak da Stolac postaje investicijsko središte. Naravno, potencijali će dodatno doći do izražaja i u kontekstu prometnog uvezivanja, a osim već otvorene prometnice do Neuma, u budućnosti će mnogo značiti i pozicioniranje Stoca na jadransko-jonskom koridoru. U Širokom Brijegu poslovne zone Trn i Knešpolje također su svijetli primjer produktivnog odnosa gradske administracije prema investitorima, a i ova lokalna samouprava dodatno će profitirati nakon izgradnje brze prometnice koja će ići do granice s Republikom Hrvatskom.