Na Svjetski dan mentalnog zdravlja objavljeno je novo izvješće EU-a koje analizira način na koji su se europske zemlje suočile s izazovima prouzročenima pandemijom COVID-19 u pogledu mentalne i emocionalne dobrobiti mladih. Istraživanje je dio napora Europske komisije da poboljša mentalnu dobrobit i smanji stigmu povezanu s problemima mentalnog zdravlja.

Izvješće Utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje mladih, koje je nastalo analizom istraživanja provedenih u pojedinim zemljama Europe, pokazuje da je pandemija dosad imala neviđen utjecaj na mentalno zdravlje mladih ljudi.

Prebacivanje nastave online, ograničavanje sportskih i zabavnih aktivnosti te djelomični ili potpuni prekid društvenih kontakata radi čega su više vremena provodili na internetu i društvenim mrežama, kod mnogih su mladih ljudi širom EU-a izazvali poremećaje u učenju, pad motivacije, gubitak zaposlenja, interakcije s vršnjacima i tjelesne aktivnosti, a posljedično osjećaj izoliranosti i usamljenosti, tjeskobu i simptome depresije, prenosi Zimo.

Također, neke su se skupine mladih pokazale ranjivijima od ostalih – mladi s već postojećim problemima mentalnog zdravlja, oni koji žive u udaljenim područjima, mladi slabijeg socio-ekonomskog statusa, imigranti i pripadnici LGTBQIA+ zajednice.

U prvoj fazi pandemije (ljeto 2020.), čak 30% ispitanika izjavilo je da se teško nose s iskustvom karantene. Tijekom istog razdoblja, 6% je pretrpjelo izazove za svoje mentalno zdravlje. Oba su se postotka povećala tijekom ostatka 2020. do početka 2021., pa je tako 40% izjavilo da izolaciju smatra teškom, a 13% je prijavilo opasnost za svoje mentalno zdravlje. Popuštanjem restriktivnih mjera tijekom proljeća 2021. ti su se postoci smanjili, iako su ostali viši nego 2020.

No, provedena analiza pokazala je i da su europske zemlje zauzele proaktivan pristup rješavanju izazova u području mentalnog zdravlja mladih tijekom pandemije.

Mjere su provodile u šest područja: skrb o mentalnom zdravlju (27 zemalja), obrazovanje (25 zemalja), informiranje o mogućim posljedicama pandemije (22 zemlje), rad s mladima (16 zemalja), slobodno vrijeme (15 zemalja) i sport (10 zemalja). U svih šest područja mjere je poduzelo ukupno šest zemalja, osam je zemalja uvelo mjere u četiri ili pet područja, a najviše njih, više od 10, interveniralo je u dva ili tri polja. Zemlje s ograničenim opsegom intervencija usredotočile su se na područja zdravstva, obrazovanja i, u manjoj mjeri, informiranja.

U nekim su zemljama osigurana sredstva za sportske i projekte rada s mladima kako bi se održalo sudjelovanje i društveni angažman, a druge su uvele potpore za zapošljavanje mladih i kompenzaciju gubitka radnih mjesta.

”Svima nam je stalo do emocionalne dobrobiti naših mladih ljudi. Nakon pandemije i rata na europskom tlu ovo izvješće o mentalnom zdravlju mladih dolazi u iznimno važnom trenutku. Drago mi je vidjeti da zemlje članice EU-a ozbiljno shvaćaju ovaj izazov i da su uspostavile mjere za podršku mladim ljudima, posebno u školama. Ti napori moraju nastaviti mladim ljudima pružati priliku da napreduju, kako danas tako i u godinama koje su pred nama, a Komisija će uvijek biti tu kako bi pružila podršku”, istaknula je Povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, Mariya Gabriel.

I anketa Flash Eurobarometer iz svibnja 2022. pokazala je da mladi u 16 od 27 država članica smatraju poboljšanje mentalnog i fizičkog zdravlja i dobrobiti najvažnijim prioritetom Europske godine mladih. Europska komisija posvetila je 2022. godinu upravo njima u znak priznanja žrtve koju su podnijeli tijekom pandemije bolesti COVID-19.

Istaknimo također da poziv na povećanje svijesti o mentalnom zdravlju i lakši pristup stručnjacima u području psihičkog zdravlja čini trećinu glasovnih poruka koje su mladi u kategoriji „Zdravlje, dobrobit i sport” ostavili na posebnoj Glasovnoj platformi Europske komisije, namijenjenoj da oni kao budući lideri podijele svoja stajališta, brige i ideje te tako doprinesu oblikovanju EU-a.