Još od 2018. godine BiH je lagano tonula u novu recesiju kako zbog vlastitih slabosti tako još više zbog partnerskih zemalja koje su također gospodarski slabile.

No, tada nitko nije mogao ni pomisliti kako će jedan virus poharati svijet i da će upravo on biti razlog velikih gospodarskih promjena i ekonomskih poteškoća u svijetu, pa tako i u BiH.

Nedavno je Ranka Ninković-Papić, ravnateljica Fondacije za socijalno uključivanje u BiH, izjavila da u BiH oko 800 tisuća ljudi živi u siromaštvu.

Sociolog Esad Bajtal pak za BHRT kaže da su ljudi u BiH apatični pa im dodatno siromaštvo dođe kao normalna posljedica pandemije, dok, s druge strane, u BiH ima 110 multimilijunaša koji su u ovako maloj zemlji “teški” 10 milijardi dolara.

Ono što je evidentno jest povećanje jaza između bogatih i siromašnih, s tim da se i bogatstvo onih najmoćnijih pomalo topi zbog posljedica korone, ali je problem što siromaštvo još brže napreduje.

”Čitav svijet nije bio spreman na ovakvu situaciju. Čak i razvijene države, koje uglavnom imaju razrađene planove za sve, ne znaju što ih je zateklo. Problem BiH je što u ovoj situaciji ne udaramo svi u isti klin – odgovorio nam je jedan analitičar s kojim smo razgovarali o situaciji u kojoj se BiH našla. Kaže da, po njegovu mišljenju, tvrdnja od 800 tisuća siromašnih u BiH treba dublje uporište od izjava nevladinih organizacija. – Možda su milijuni siromašnih ovdje. A isto tako znamo za neke “siromašne” koji primaju različite oblike pomoći, a žive jako dobro jer se bave poslovima koji nigdje nisu prijavljeni. Da je teško, sigurno jest, međutim, usporedimo li vrijeme španjolske gripe s ovim danas, ono poslijeratno vrijeme gladi i raznih drugih bolesti, vidjet ćemo koliko se danas, ipak, bolje živi. Da je koronavirus harao u ono vrijeme kada je ljudski organizam bio oslabljen, a medicina daleko od ove danas, pitanje je bi li civilizacija uopće opstala. Zato treba stati na loptu i stvari realno sagledati”, priča za Večernji list ovaj analitičar.

Prema podacima UN-a, ekonomski utjecaj u BiH nesrazmjerno snose najsiromašniji i najugroženiji.

Čak je 48,5 posto kućanstava prijavilo pogoršanu financijsku situaciju, a njih 12 posto doživjelo je značajne poteškoće. Posebno su pogođeni oni koji su se i prije pandemije smatrali siromašnima.

”Potrebne su posebne mjere podrške za poljoprivrednike, poduzeća te za one koji prehranjuju obitelj radom u neformalnom sektoru”, rekla je Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-ja u BiH.

Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH, pozvala je da se kategorije društva koje su već među najranjivijima i koje u pandemiji zaostaju još više žurno uključi u ciljane napore odgovora na COVID-19.

”Vidimo to iz svih naših procjena i akcija na lokalnim razinama: siromaštvo i nejednakosti se produbljuju, jaz se širi. Potrebe najranjivijih kategorija moraju se uzeti u obzir prilikom adresiranja posljedica ove krize kako nitko ne bi ostao zapostavljen ni zaboravljen”, naglasila je.