Nakon što se u hrvatskoj javnosti u BiH podigla bura zbog činjenice da su dvije učenice posuške gimnazije dobile svjedodžbe o svršenom prvom razredu, iako su imale više od dvije zaključene negativne ocjene, na površinu su isplivale sve manjkavosti sustava ocjenjivanja učenika u srednjim školama.

Podsjećamo, do pretvaranja negativnih ocjena u pozitivne je došlo nakon što su učenice, tj. njihovi roditelji, tužili Ministarstvo obrazovanja ZHŽ-a jer su smatrali da su nepravedno prinuđene ponavljati prvi razred gimnazije. Još u lipnju je Prosvjetna inspekcija ZHŽ-a bila utvrdila kako su negativne ocjene za šest posuških srednjoškolaca bile nezakonito zaključene, zbog čega je inspekcija bila naložila da se spomenute negativne ocjene ponište. Na rješenje Prosvjetne inspekcije o poništavanju ocjena Gimnazija se žalila Ministarstvu obrazovanja ZHŽ koje je tu žalbu i uvažilo. No, potom su dvije učenice preko odvjetničkog ureda Jurišić&Ćulanić iz Mostara tužile Ministarstvo obrazovanja i presudu su dobile.

Epilog cijele priče je da su učenicama izdane svjedodžbe o svršenom prvom razredu gimnazije.

No, sama presuda sutkinje Županijskog suda u Širokom Brijegu Katice Artuković, koju je portal Dnevnik.ba dobio na uvid, otvara čitav niz tema vezanih kako za sustav ocjenjivanja učenika, tako i za rad Ministarstva obrazovanja ZHŽ.

Iz presude je u prvom redu razvidno kako su negativne ocjene naposljetku osporene iz proceduralnih razloga jer Ministarstvo nije pravovaljano utvrdilo činjenično stanje, niti je pravilno primijenilo zakon pri poništavanju rješenja Prosvjetne inspekcije (kojim su negativne ocjene prvotno pretvorene u pozitivne). K tomu, Ministarstvo je krivo procijenilo da ih u ovom slučaju treba zastupati Županijsko pravobraniteljstvo u Širokom Brijegu, a sudu nije dostavilo ni spise koji se odnose na tužbu i učenice-tužiteljice.

„Takvo ponašanje tuženika (Ministarstvo obrazovanja, op.a.) apsolutno je protivno relevantnim odredbama Uredbe o uredskom poslovanju tijela uprave i službi za upravu u ZHŽ te odredbama naputka o načinu obavljanja uredskog poslovanja u tijelima uprave i službama za upravu u ZHŽ“, stoji između ostaloga u presudi. Također, u presudi se navodi kako sud zaključuje da je Ministarstvo bilo upoznato s tužbom, ali nije dalo odgovor na tužbu. Isto tako, odgovor na tužbu nije dostavila ni Gimnazija.

Sud je tako zaključio kako je tužba tužiteljica osnovana.

U drugom, pak, dijelu presude govori se o kriterijima ocjenjivanja učenika. Govori se o nezakonitom davanju ocjena kojima se mjeri uspjeh učenika u obrazovnom procesu. Naime, tužiteljice smatraju da je pravilnik o ocjenjivanju manjkav. Suština je u tom da se učenicima ne može zaključivati (negativna) ocjena temeljem samo dvije ocjene po polugodištu.

Sud je stoga naložio Ministarstvu da sačini novi pravilnik o ocjenjivanju i to sukladno sudskoj odluci.

Da je pravno shvaćanje suda ispravno implicitno ukazuje i primjedba na Zapisnik Prosvjetne inspekcije, stoji u obrazloženju presude, koji je potpisao v.d. ravnatelja posuške gimnazije Ante Jukić navodeći da sporni pravilnik nije primjenjiv te da djelatnici nisu tehnički u mogućnosti učenike ocjenjivati sukladno postojećem pravilniku. Zbog tog je Jukić izrazio nezadovoljstvo pravilnikom, a sud je utvrdio kako to nije učinjeno na legitiman način.

Ovakvu presudu u Ministarstvu obrazovanja su shvatili tako što su posuškoj gimnaziji naložili da učenicama izda svjedodžbe o završenom prvom razredu, a to je pak dovelo do tog da njihove kolege srednjoškolci na tri dana bojkotirali nastavu.

Ostaje nejasno zašto onda nisu poništene sve ocjene svim učenicima, a ne samo onima koji su trebali ponavljati razred.

Sada preostaje vidjeti hoće li se promijeniti način ocjenjivanja učenika i hoće li učenici i njihovi roditelji jedinice ispravljati na sudu umjesto u učionici.

J. Gudelj / Dnevnik.ba