Zagrebački Županijski sud u ponedjeljak je potvrdio sedam točaka optužnice protiv zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i njegovih suoptuženika u slučaju Agram, a tri je točke vratio tužiteljstvu na doradu.

Od 10 točaka optužnice, sud je sedam potvrdio, a tri vratio radi boljega razjašnjenja stvari, iako mi smatramo da je sve dovoljno razjašnjeno tijekom istrage i da je isto detaljno obrazloženo u optužnici. Kada primimo pisani otpravak sa suda vidjet ćemo točno o čemu se radi i za koji to dio sud smatra da treba pojasniti, kazala je Uskokova tužiteljica Marta Šamota Galjer.

Odvjetnik Anto Nobilo, koji zastupa Bandićeva suoptuženika Petra Pripuza, kazao je da su vraćeni dijelovi optužnice “na glomazni otpad i kampanju Milana Bandića”.

U odnosu na glomazan otpad, usvojen je naš zahtjev za vještačenje i utvrđivanje je li uopće ostvarena protupravna imovinska korist. Ostalo je potvrđeno i ide u daljnji postupak, kazao je Nobilo. Dodao je da Uskok sada ima tri mjeseca u kojem mogu doraditi optužnicu, nakon čega bi se postupci možda mogli i ponovno spojiti.

Na pitanje je li riječ o presedanu, Nobilo je kazao da se ne sjeća da bi se dio optužnice potvrdio, a dio vratio u istragu.

Mislim da je tu mali kompromis napravljen jer je optužnica na sudu bila dvije godine. Ja sam znao da se dio treba vratiti u istragu, ali sam se bojao. I mediji prigovaraju da se poznati postupci odugovlače i to je teret nad ovim sudom. Vjerujem da je zato napravljen kompromis da ne ispadne da se Bandićev slučaj ponovno odugovlači, da opet nije potvrđena optužnica da se pokaže da sud ipak ide prema naprijed. A s druge strane da baš previše ne krše zakon, kazao je Nobilo.

Bandić nije došao na optužno vijeće

Nakon što je potvrđena druga optužnica protiv Bandića, koji nije došao na današnju sjednicu, sud treba zakazati pripremno ročištena kojem će se odrediti i datum početka suđenja, ali i predložiti dokazi i svjedoci.

Optužnicu protiv zagrebačkoga gradonačelnika i njegovih suradnika te “poslovnih partnera” gradskih tvrtki, za navodne nezakonitosti “teške” preko 25 milijuna kuna, Uskok je sudu predao još sredinom prosinca 2015. No, sjednice optužnih vijeća do danas su više puta prekidane i odgađane.

U optuženičkoj piramidi nakon Bandića, bivšega šefa Holdinga Slobodana Ljubičića i Pripuza, slijede gradonačelnikov savjetnik Željko Horvat, bivši direktor ZET-a Ivan Tolić, Ivan Markušić, referent za javnu nabavu Zagrebačkoga holdinga Filip Čulo, direktor Čistoće Miljenko Benko, zamjenica pročelnice gradskoga Ureda za imovinsko-pravne poslove Ines Bravić, načelnica odjela za pravne poslove u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove Koraljka Rožanković Uremović, direktor građevinske tvrtke Bramgrad projekt Branko Mihaljević, pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum, pročelnik Bandićeva ureda Miro Laco, glavni tajnik Zagrebačkoga športskoga saveza Zdenko Antunović, Dragutin Kosić (osuđen nakon nagodbe) te direktor Plinare Ante Dodig.

Istraga u slučaju Agram pokrenuta je zbog sumnji da je gradonačelnik sa svojim suradnicima nizom nezakonitosti oštetio grad kojim upravlja godinama, osim u slučaju povezanim s predsjedničkom izbornom kampanjom gdje je zbog neplaćanja poreza na donacije primljene nakon izbora 2010. navodno oštetio i Državni proračun.

Pogodovanja, trgovanje utjecajem i druge nezakonitosti

Uz sporne donacije u predsjedničkoj kampanji, Bandića Uskok tereti za pogodovanje Pripuzovom CIOS-u te Mihaljevićevoj tvrtki Bramgrad, trgovanje utjecajem pri nezakonitom zapošljavanju sebi bliskih osoba u Gradskom poglavarstvu i Zagrebačkom Holdingu, ali i nezakonito korištenje službenih gradskih automobila u privatne svrhe.

Istraga protiv Bandića u međuvremenu je proširena i nakon što je Vida Demarin, kao predsjednica upravnoga vijeća Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, istražiteljima ispričala da ju je Bandić u dva navrata nagovarao da promijeni iskaz i potpiše dokument neistinita sadržaja.

Bandić je nakon toga, u ožujku 2015. vraćen u istražni zatvor iz kojega je izašao u studenome 2014. uz jamčevinu od 15 milijuna kuna koje mu je navodno posudio tadašnji odvjetnik Marijan Hanžeković te zabranu kontaktiranja sa svjedocima i nemogućnost obnašanja gradonačelničke dužnosti. U konačnici ga je u travnju 2015. na slobodu postio Ustavni sud, a omogućeno mu je i obavljanje dužnosti.

Zagrebački gradonačelnik optužen je i u slučaju “Štandovi”, u kojemu ga tužiteljstvo tereti da je sa svojim suradnikom Ivicom Lovrićem i voditeljicom Tržnica Zagreb Zdenkom Palac udruzi “U ime obitelji” priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308.000 kuna, ustupajući im štandove na kojima su prikupljali potpise za referendum.

(Hina)