Iako se na prvi pogled čini jednostavnom, sadnja voćaka jedan je od najodgovornijih poslova u voćarstvu. Riječ je o biljkama koje na istom mjestu ostaju desetljećima, a pogreške učinjene prilikom sadnje kasnije se teško, ili nikako, ne mogu ispraviti.

Topliji i sunčaniji dani u drugoj polovini prosinca te tijekom siječnja idealni su za sadnju voćaka i vinove loze na području Hercegovine. Međutim, ključ uspjeha nije samo u vremenu sadnje, već i u pravilnom izboru lokacije.

Pravi trenutak i izbor lokacije

Južne voćne vrste poput agruma, maslina i smokava ne uspijevaju u područjima s niskim zimskim temperaturama, dok voćke koje zahtijevaju kisela tla, poput borovnice, ne treba saditi na alkalnim tlima. Izbjegavajte udoline u kojima se zadržavaju hladan zrak i magla jer povećavaju rizik od smrzavanja.

Najčešće pogreške pri sadnji

Jedna od najvećih pogrešaka je kopanje sadne jame na dan sadnje. Jama bi trebala biti iskopana najmanje 10 dana, a idealno mjesec dana ranije. Preporučene dimenzije su 100 x 100 cm, uz dubinu od 60 do 70 cm. Plitke i uske jame ograničavaju razvoj korijena, što voćku čini osjetljivom na sušu i vjetar.

Detalji koji čine razliku

Spojno mjesto sadnice mora ostati nekoliko centimetara iznad razine tla. Nakon sadnje obvezno je zalijevanje s 5 do 10 litara vode, a sadnja u smrznuto tlo strogo se izbjegava.

Organsko gnojivo mora biti zrelo i ne smije doći u dodir s korijenom – preporučuju se peletirana organska gnojiva (Biorex, Fruttorto i sl.).  Sadnicu je potrebno učvrstiti kolcem sa sjeverne strane i vezati gumenim vezivom.

Sadnja voćaka zahtijeva znanje i preciznost. Savjetovanje sa stručnjacima najbolji je način da se pogreške svedu na minimum i osigura zdrav i dugovječan voćnjak.