Agencija za nadzor nad tržištem Bosne i Hercegovine objavila je najnovije podatke o nesigurnim neprehrambenim proizvodima koji su se našli na bh. tržištu u prošloj godini. Neki od njih povučeni su sa tržišta, neki uništeni.

Igračka Tiny Love, plastična okrugla ljuljačka za djecu, električne kvarcne grijalice marki AWT, Luxel i Tristar, zaštitna obuća Rockrooster Bullet te mišići za plivanje marke Intex najnoviji su članovi liste rizičnih proizvoda Agencije za nazor nad tržištem BiH.

Od svih proizvoda koji su u protekloj godini označeni rizičnim, najveći broj su igračke koje sadrže opasne kemijske materije. Zatim, tu je električna oprema koja sa sobom nosi rizik od strujnog udara i požara, ali i nekoliko modela merdevina koje donose rizik od fizičkih ozljeda.

”Igračke koje smo radili imaju veoma visok postotak ftalata. To je kemijska supstanca sa odloženim djelovanjem, koja jako negativno utječe na reproduktivno zdravlje djece. Njihov negativni efekat ne može se uočiti odmah. U pitanju je sterilitet. Umanjuje se reproduktivna sposobnost”, objasnio je za N1 Aleksandar Golijanin, direktor Agencije za nadzor nad tržištem BiH.

U prošloj godini, na tržištu Bosne i Hercegovine pronađeno je 58 modela nesigurnih proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za potrošače.

Među njima, pored dominantnih igračaka i električne opreme, našli su se proizvodi za djecu poput bicikala, zatim sportska i osobna zaštitna oprema, te u malom postotku oprema za telefone.

Ogromna većina rizičnih proizvoda, njih gotovo 80 posto dolazi iz Kine. Slijede oni porijeklom iz Turske, Poljske, Njemačke te domaći proizvodi. Za 5 posto pronađenih rizičnih proizvoda ne zna se odakle potiču.

”Kada uporedimo Bosnu i Hercegovinu sa Europskom Unijom, možemo reći da je nivo rizičnih proizvoda na istom nivou. To otprilike znači da 79 do 80 posto identificiranih rizičnik proizvoda potiče iz Kine, što je slučaj i u Europskoj uniji”, otkrio je Samir Bekto, iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH.

Iz ove Agencije tvrde kako rade punim kapacitetom, te kako im je potrebne veća pomoć građana koji će prijavljivati sumnjive proizvode.

Kako bi ilustrirao kvalitet proizvoda koji se prodaju na bh. tržištu, dodao je: “Kažu da u Europskoj uniji važi pravilo da meso staro do šest mjeseci služi za upotrebu njihovom stanovništvu. Ono starosti od šest do dvanaest mjeseci ide u životinjsku upotrebu, a meso starije od dvanaest mjeseci ide na tržište BiH”.

Da bi Bosanci i Hercegovci prestali koristiti rizične proizvode sumnjivog porijekla, potreban je novi zakon na državnoj razini, kažu u Agenciji. Prema postojećem, oni nemaju mogućnost kontrole proizvoda na graničnim prelazima. Provjere smiju vršiti tek nakon što potencijalno rizični proizvodi dospiju na police trgovina.