Prevelika tjelesna težina i pretilost mogu skratiti život do osam godina, zaključili su stručnjaci sa sveučilišta McGill koji su još otkrili da bi, uzme li se u obzir da pretili ljudi češće obolijevaju od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, prevelika težina mogla oduzeti gotovo 20 godina zdravog života. Najnovija studija o utjecaju tjelesne težine na očekivani životni vijek objavljena je u stručnom časopisu The Lancet Diabetes and Endocrinology.

Štetno poput pušenja

Voditelj studije dr. Steven Grover i kolege koristili su podatke prikupljene od 2003. do 2010. kako bi razvili kompjutorski model za procjenu rizika od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti kod odraslih različite tjelesne težine. Ti podaci koji se odnose na gotovo 4000 osoba iskorišteni su i za analizu koliko debljina skraćuje život i koliko zdravih godina oduzima.
Stručnjaci su zaključili da vrlo pretile osobe mogu izgubiti do osam godina, pretile do šest, a oni s prekomjernom težinom do tri godine života. Također su ustanovili da je gubitak zdravih godina dva do četiri puta veći u pretilih ljudi nego kod onih odgovarajuće tjelesne težine.
Važan čimbenik su i godine kada je prekomjerna težina nakupljena, pa su najgori rezultati zabilježeni u onih osoba koje su se udebljale u ranoj fazi života, kažu znanstvenici.
“Obrazac je jasan – što je osoba teža i mlađa, to su gore posljedice za njezino zdravlje”, rekao je Grover. “U smislu očekivanog životnog vijeka, prekomjerna težina je jednako štetna kao pušenje”, istaknuo je.
Osim toga evidentno je i da pretilost pogađa sve veći broj djece. Danski znanstvenik dr. Jeans Christian Holm tvrdi da se tom problemu može doskočiti jednostavnom promjenom prehrane i životnih navika.
Dr. Holm je pratio 1900 odraslih i djece, od kojih je 70 posto smršavilo i više od četiri godine studije zadržalo željenu tjelesnu težinu. Cilj je da obrok zadovolji sve djetetove potrebe kako ne bi posegnulo za slatkišima. Također, ne treba pretjerivati i treba znati stati s hranom na vrijeme jer mozgu treba oko 20 minuta da bi registrirao da je sit, piše Daily Mail.

Zdrave navike

Svojih je 17 smjernica skupio u protokol za borbu protiv dječje pretilosti:

1. Za doručak je najbolje izbjegavati musle i voćne jogurte. Bolje opcije su zobena kaša, crni kruh, meso i riba.
2. Za ručak se ne preporučuje jesti kruh ni brzu hranu.
3. Porcije hrane je najbolje poslužiti na tanjuru, a ne stavljati lonce i posude na stol.
4. Polovicu tanjura za večeru trebalo bi zauzimati povrće, četvrtina bi trebala biti tjestenina, krumpir ili smeđa riža, a sljedeća četvrtina otpada na meso ili ribu.
5. Nakon svakog obroka treba pričekati 20 minuta prije uzimanje nove porcije, toliko mozgu treba da bi registrirao da je sit.
6. Svaki obrok trebao bi zadovoljiti nutritivne potrebe.
7. Preporučuje se jesti dva komada voća na dan.
8. Brza hranu ne preporučuje se jesti više od jednom na mjesec.
9. Slatkiše se preporučuje jesti samo jednom na tjedan.
10. Grickalice se preporučuje jesti samo jednom na tjedan.
11. Ograničite unos sokova, ledenih čajeva i gaziranih pića na jednom tjedno, odnosno ne više od pola litre na tjedan.
12. Biciklirajte ili pješačite do škole.
13. Uključite se u sportske aktivnosti.
14. Aktivnosti mogu biti besplatne, pješačenje, bicikliranje i šetnja psa odličan su izbor za svakodnevno rekreiranje.
15. Gledanje TV-a i provođenje vremena pred računalom ne bi trebalo biti dulje od dva sata na dan.
16. TV i računalo bi trebalo izbjegavati do 17 sati.
17. Preporučuje se svaki dan ići u isto vrijeme na spavanje i držati se te rutine.