Dr. sc. Goran Glamuzina, diplomirani iznženjer geologije, tvrdi kako je došao do fascinantnih otkrića prilikom posljednjeg obilaska područja Kedžare na Blidinju.

Tu sam još prije više od godinu dana otkrio čudesno nalazište divovskih fosilnih školjki megalodona iz razdoblja trijasa, o čemu ste već pisali. Ovaj put sam došao uistinu do izvanrednog uvida da ovi prekrasni visokoplaninski prostori Parka prirode Blidinjesadrže ostatke najstarijih morskih koraljnih grebena u Hercegovini te na širem području, započinje Glamuzina, piše Bljesak.info.

Riječ je o koraljnom grebenu starom oko 220 milijuna godina iz trijaskog perioda – norika, koji je ne samo ostao okamenjen na širem područjuKedžare, sjeveroistočnog Vrana pa sve do Sovićkih vrata, već je sačuvao na tisuće nevjerojatnih i spektakularnih fosila gigantskih školjkaša iz familije megalodontida.

Pa sam tako tijekom ovog posljednjeg obilaska pronašao velike blokove vapnenca koji kad se nađete pred njima gotovo oduzimaju dah, jer sadrže na desetke ogromnih do 40 cm velikih čitavih očuvanih ljuštura ovih izumrlih školjki megalodona, koji na prvi pogled izgledaju gotovo identično kao općepoznati fosili amonita prepoznatljivi po svojim spiralno povijenim ljušturama, dodaje Glamuzina.

Kaže kako ovi Blidinjski divovski megalodoni imaju čak još i atraktivniji oblik nego li poznati amoniti, budući da se zbog njihove uistinu jedinstvene očuvanosti s potpuno očuvanim čitavim spojenim ljušturama može jasno vidjeti da ovi školjkaši imaju formu u vidu dvije ogromne spiralno povijene ljušture koje su na svojim središnjim dijelovima međusobno spojene usljed čega na brojnim mjestima u presjecima imaju upečatljivi srcoliki oblik.

Zbog tog njihovog prepoznatljivog oblika srca, još lani sam ove jedinstvene hercegovačke fosile prozvao Blidinjsko fosilno srce. Nadalje, pored tisuća i tisuća ovih okamenjenih divovskih školjki u istim stijenama moguće je pronaći fosile kolonijalnih grebenskih koralja koji nam pokazuju jednu na prvi pogled “nepovezivu” činjenicu – a to je da širi prostor Kedžare i ovog dijela Vrana smješteni danas na visini oko 1.500 m, predstavljaju ni više ni manje već jedan morski priobalni prostor s koraljnim grebenom, što se sve danas okamenilo i ostavilo svima neporecive vizualne dokaze toga u obliku nebrojenih fosila. Pa se u prenesenom smislu posve opravdano može reći da su vrhovi Blidinja na morskim grebenima, kaže Glamzina.

Ono što se može i treba posebno naglasiti jest to da se na Blidinju krije jedinstveni paleontološki lokalitet i jedinstveno nalazište fosila, ne samo u lokalnim već i u mnogo širim, pa i svjetskim okvirima. Stoga će područje Kedžare, koje je već od ranije poznato po svetištu i hodočasničkom mjestu Divi Grabovčevoj, imati još jedan novi ogroman adut i potencijal za još veću turističku promidžbu samog Parka prirode Blidinje, ovaj put upotpunjenu s jedinstvenim i atraktivnim nalazištem fosila divovskih školjki i morskog grebena starog 220 milijuna godina, zaključuje dr. sc. Goran Glamuzina.