Vlada Federacije BiH utvrdila je prijedlog Zakona o mirnom rješavanju sporova koji predstavlja pravni mehanizam za ostvarivanje individualnih i kolektivnih prava iz radnog odnosa kroz socijalni dijalog koji potiču miritelji i arbitri, piše Večernji list BiH. Cilj takvog načina rješavanja radnih sporova je promicanje pristupa pravdi kao jednom od osnovnih ljudskih prava propisanih Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i rasterećenje sudova te postizanje dogovora o sporu u kraćem roku u odnosu na dugotrajnost postupaka koji se vode pred sudom.

Sami biraju miritelje i arbitre

Podsjećanja radi, na javnoj raspravi, koja je održana u rujnu prošle godine, federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača istaknuo je kako donošenje tog zakona predstavlja dio reforme radnog zakonodavstva u Federaciji BiH te da će njegovim usvajanjem radnicima i poslodavcima prvi put biti omogućeno individualne i kolektivne radne sporove pokušati riješiti mirnim putem.

Vesko Drljača naglasio je i važnost sudjelovanja socijalnih partnera u procesu donošenja zakona, odnosno u provedbi reforme radnog zakonodavstva. Osnovno načelo od kojeg Zakon polazi je dobrovoljnost na osnovi koje strane u individualnom odnosno kolektivnom sporu dobrovoljno odlučuju o mirnom rješavanju radnog spora te same biraju miritelje i arbitre.

Mirovno vijeće za teritorij FBiH čine po jedan predstavnik strana u sporu te miritelja kojeg one izaberu s liste koju utvrđuje resorni federalni ministar. Formiranje Mirovnog vijeća na razini županija, njegov sastav i način rada propisuju županijski propisi.

Donošenje ovog zakona predviđeno je programom rada Vlade Federacije BiH, a u vezi je i s provođenjem aktivnosti iz akcijskog plana Federacije BiH za realiziranje Reformske agende BiH od 2015. do 2018. godine.

Pozitivna mišljenja županija

Za provođenje ovog zakona bit će potrebno kontinuirano osiguravati proračunska sredstva jer on propisuje pravo na naknade miritelja i arbitara.

Međutim, svaka strana u individualnom odnosno kolektivnom sporu snosi svoje troškove nastale u postupku mirenja. Kako ovaj zakon uređuje oblast iz zajedničke nadležnosti federalne i županijskih vlasti, prednacrt Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova dostavljen je svim županijama. Pozitivna mišljenja dale su Sarajevska županija, Unsko-sanska, Bosansko-podrinjska, Zapadnohercegovačka i Srednjobosanska županija.

Pozitivno mišljenje dala je i Tuzlanska županija uz određene primjedbe koje su razmotrene. Također, nacrt zakona razmatralo je i Ekonomsko-socijalno vijeće za teritorij FBiH koje je o njemu dalo pozitivno mišljenje.