Raslojavanje društva sve je očitije. Službena statistika pokazuje da nestaje srednji sloj, kupovna moć građana sve je slabija, a cijene rastu. Zbog toga je sve više onih koji su na rubu siromaštva. Blagdansko je vrijeme, mnogobrojni građani kupuju darove i vesele se, no s druge strane društva, sve je više siromašnih i beskućnika. Sve je više onih kojima se svakodnevica pretvorila u puko preživljavanje, piše Večernji list BiH.

Podaci UN-a

Gotovo polovina građana u BiH živi na granici ili ispod granice siromaštva, pokazuju istraživanja nevladinog sektora, što nas svrstava među najsiromašnije zemlje u Europi. Situacija je dodatno pogoršana zbog pandemije. Procjenjuje se da ćemo ovu godinu završiti s 85 tisuća novosiromašnih.

Za nadležne, očigledno, ovo i dalje nije alarmantan podatak. Građani koji mogu podmiriti potrošačku košaricu za četveročlanu obitelj od 2000 KM su na razini statističke pogreške. Sve češći valovi poskupljenja roba i usluga gurnut će građane ove zemlje u još veće beznađe i ekstremnije siromaštvo ne budu li donesene adekvatne mjere na državnoj ili barem entitetskoj razini.

“U Bosni i Hercegovini je 23 posto stanovništva ispod crte apsolutnog siromaštva. Procjena Svjetske banke iz 2020. godine je da će zbog pandemije biti između 35.000 i 80.000 novosiromašnih”, kazala je za BHRT Ranka Ninković-Papić, ravnateljica Zaklade za socijalno uključivanje u BiH. Male plaće nedovoljne za život dostojan čovjeka, loši uvjeti rada, ekonomsko-socijalna i politička nestabilnost, utjecali su da radnici kupuju karte u jednom smjeru i zauvijek napuštaju našu zemlju, smatra predsjednica Saveza sindikata RS-a. “Negdje oko 120.000 do 125.000 prima plaću do 300 eura ili 600 maraka. Pri tome treba znati da je najniža plaća u Republici Srpskoj 540 KM. I tu najnižu plaću trebaju primati nekvalificirani radnici, a naša je procjena da je takvih 13.000. Otkud ovih 100.000 u toj kategoriji”, kazala je Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS-a.

”Bit će bolje”

Građani se iz dana u dan pitaju što nas čeka, što će biti sutra. “Što da Vam kažem, uvijek sam optimist, ali, evo, iza rata stalno govore da će nam biti bolje, a ustvari, nije nam bolje”, komentar je jednog od zabrinutih građana. Svjedočimo brojnim poskupljenjima, a sve više ljudi ne može svojom plaćom podmiriti ni osnovne životne potrebe. Takav trend, čini se, nastavlja se i u sljedećoj godini. Cijene neumoljivo rastu. Skuplje je sve; od hrane, odjeće, prijevoza, pića…

Cijene na godišnjoj razini više su za 4,3%. Svakodnevna poskupljenja brojne građane dovela su u nezavidan položaj, a mnogi poručuju kako nemaju ni za osnovno. Pokrivenost troškova života, odnosno onoga što je potrošačka košarica onime što je prosječna plaća – je oko 45%. Brojke su u stvarnosti negativnije jer najveći broj radnika ne prima tu prosječnu plaću već iznos znatno niži od toga.

Najveći broj ljudi, čak njih oko 65% u Federaciji BiH, radi za primanja do 650 KM, rasta plaća nema. S obzirom na to da je do kraja godine ostalo doslovce tek nekoliko sati, izvjesno je da dogovora o povećanju minimalne plaće u 2021. neće biti. A svima je kristalno jasno da iznos od 406 KM, koliko sad iznosi minimalac u FBiH, nije dovoljan ni za najosnovnije pa ni hranu za cijeli mjesec. Za nju je u studenome četveročlanoj obitelji trebalo 1052,19 KM. Sasvim je jasno da ni s dvije minimalne plaće nije moguće podmiriti samo hranu. Stoga ne čudi ogroman rast broja siromašnih. S rastom broja siromašnih, raste broj onih koji napuštaju zemlju, a po svemu sudeći, i jednih i drugih bit će još i više.