Zbog neispunjavanja zakonskih uvjeta za ulazak u BiH, lani je ispisan rekordan broj odbijenica stranim državljanima, a najviše ih je otišlo u ruke onih iz Turske i Slovenije, potvrđuju to najnoviji podaci domaćih sigurnosnih agencija.

Presjek stanja na granici i u graničnom pojasu tijekom prošle godine dan je u informaciji Ministarstva sigurnosti BiH pod nazivom ”Migracijski profil” koja je usvojena na posljednjoj sjednici Vijeća ministara.

BiH, na graničnoj liniji nešto dužoj od 1.600 kilometara, ima 83 prijelaza na kojima kontrolu vrše pripadnici Granične policije. Odbijanje ulaska je mjera koju provode samo prema stranim državljanima i osobama bez državljanstva koji pokušavaju legalno prijeći granicu i ući u BiH, a da pri tome ne ispunjavaju zakonom propisane uvjetee. Oni koji dobiju rješenje o odbijanju ulaska imaju pravo žalbe na tu odluku, ali podnošenje žalbe ne omogućava ulazak u BiH.

I dok u dokumentu nema podataka o tome je li netko i podnio žalbu, ima o izdanim rješenjima kojim strancima nije dozvoljen ulazak u BiH. Iz evidencija je vidljivo da je lani napisano 5.038 odbijenica, što je za oko 11 posto više u odnosu na 2020. godinu, kada je odbijeno 4.525. Najveći broj je izdan državljanima Turske (1.370), Slovenije (530) i Austrije (429) što predstavlja gotovo 60 posto od ukupno odbijenih ulazaka u BiH, piše Glas Srpske.

Na kopnenoj granici izdana su 4.393 rješenja kojima je zabranjen ulazak u BiH, a ostalih 645 je uručeno u međunarodnim zračnim lukama.

Većina zabranjenih ulazaka je posljedica pravila koja su vrijedila uslijed pandemije koronavirusa, ali i zbog prijetnje sigurnosti, neposjedovanja važeće putne isprave te nemogućnosti dokazivanja svrhe namjeravanog boravka što je 90 posto od ukupnog broja odbijenih ulazaka, pojasnili su u Ministarstvu sigurnosti BiH.

Osim podataka o odbijenim ulascima, nadležni su pobrojali i one kojima je odobren privremeni i stalni boravak na teritoriju BiH, ali i oni koji su izgubili taj status. Podaci Službe za poslove sa strancima BiH ukazuju da je najviše stranih državljana dobilo rješenje o privremenom boravku po osnovu spajanja obitelji, rada na osnovu radne dozvole, obrazovanja, kao i zbog vlasništva na nepokretnoj imovini te zbog humanitarnih razloga, gdje se ubraja i liječenje.

Obrazovanje je naročito česta osnova za boravak državljana Turske i Srbije, iako se primjećuje i veliki broj boravaka po osnovu rada bez radne dozvole za državljane Turske i spajanje obitelji. Državljani Srbije, Crne Gore i Hrvatske najčešće dobivaju privremeni boravak po osnovu spajanja obitelji, istaknuli su u Službi za poslove sa strancima BiH, piše Glas Srpske.

Zanimljivo je i da je lani povećan broj otkaza boravka i to za gotovo 172 posto. Najviše rješenja je izdano državljanima Turske, Srbije i Hrvatske, odnosno više od 73 posto od ukupnog broja. Najčešće je do toga došlo zbog izmjena okolnosti na osnovu kojih je odobren boravak i obavljanja poslova za koje je potrebna radna dozvola, a koje stranci nisu posjedovali.

Stalni boravci su najčešće otkazani zbog boravka stranke duže od godine izvan BiH, ali i jer su pojedinci stekli državljanstvo BiH, kažu u Službi.

U ”Migracijskom profilu” piše i da je u odnosu na 2020. lani povećan i broj rješenja o protjerivanju, za deset posto. Izdano je njih 1.330, a u skladu sa sporazumima o readmisiji, prihvaćeno je 417 državljana BiH.