Mediji i analitičari već godinama upozoravaju na egzodus stanovništva Bosne i Hercegovine. Upozorenja ne daju rezultate jer plan i program za smanjenje iseljavanja ne postoji. Tijekom devet godina više od 200 tisuća građana iz BiH se odselilo u zemlje EU-a, a to su samo službeni podaci Eurostata. Analitičari tvrde kako su brojke još poraznije, piše Večernji list BiH.

Naime, prema podacima Eurostata, više od 50.000 ljudi iz BiH u 2018. dobilo je boravišne dozvole u EU, podaci za prošlu godinu slute još crnji scenariji i poraznije brojke.

Službene brojke

Prema objavljenim podacima, izdana je 39.481 dozvola, ali bez podataka za Njemačku i Švedsku. Spomenimo da je njemačko Veleposlanstvo u Sarajevu u 2019. izdalo 17.532 vize za građane BiH, što je za 3140, odnosno 22%, više u usporedbi s godinom ranije tako da će se, kad se dodaju Njemačka i Švedska, potvrditi teza o rekordnom iseljavanju u 2019. godini. U 2018. EU je za građane BiH izdao rekordne 53.762 dozvole. Ovo ujedno znači da se u samo dvije godine iz BiH iselilo više od 100.000 građana. Ako posljednje dvije godine usporedimo s 2010. i 2011. godinom, kad se iselilo 11.013, odnosno 11.718 građana, masovnost iseljavanja iz BiH posljednjih godina je, malo je reći, zabrinjavajuća. Sociolog Esad Bajtal egzodus stanovništva ranije je za BHRT opisao kao opći bijeg, spašavanje od sumorne svakodnevice, ali i budućnosti koju BiH nudi. “Ne odlazi se iz ove zemlje, iz ove zemlje se bježi. Glavom bez obzira, i to, ponavljam, ne bježe samo mladi, bježe svi koji vide šansu da bilo kamo pobjegnu jer ova duhovna psihološka, tortura, tenzije, svađe iskonstruirane, namještene, projektirane dok se radi građanima iza leđa, postaje nepodnošljiva za normalni prosječni građanski um, svijest, pa ljudi žele naći sebi spas od takve torture”, kazao je Bajtal. Tržište rada u razvijenim zemljama EU-a trenutačno zbog nedostatka vlastite radne snage dovodi tuđu, a radnici iz BiH veoma su cijenjeni.

Stvarnost još lošija

Njemačka je prvi izbor bh. građana. Podaci za 2019. za Njemačku još nisu objavljeni, a u 2018. dozvole su dobila 16.523 bh. državljanina, godinu ranije 12.461. Boravišne dozvole 2016. dobio je 9461 državljanin BiH. Masovnost iseljavanja najočiglednija je ako spomenute brojke usporedimo s 2010. kad je u Njemačkoj boravišne dozvole dobilo samo 1279 bh. državljana. Zanimljivo je da je Hrvatska prošle godine izdala 18.307 dozvola za bh. državljane, dok je godinu ranije taj broj iznosio 12.996, a 2017. više nego upola manje – 5526. Zbog blizine, ali i lakšeg zapošljavanja, Slovenija je čest izbor onih koji se iseljavaju. Ta zemlja lani je izdala 14.878 dozvola bh. državljanima, što je za oko tisuću manje nego godinu ranije kad ih je bilo 15.714, ali sedam puta više nego 2010. kad je izdano 2328 dozvola.

Brojke o iseljavanju iz BiH još su alarmantnije uzme li se u obzir da je veliki broj onih koji iz BiH na Zapad odlaze s hrvatskom putovnicom u džepu.

Tako je primjerice, u izvješću Svjetske banke za prošlu i ovu godinu navedeno kako se broj stanovnika u BiH u 365 dana smanjio za 183.000 stanovnika. Anketa o radnoj snazi Agencije za statistiku oslikava jedan još šokantniji podatak, naime, prema njihovim podacima, u BiH trenutačno živi tek 2,7 mil. stanovnika. Ekonomske posljedice pandemije koronavirusa natjerale su i one koji su bili kategorički protiv da počnu razmišljati o odlasku, što bi u budućnosti ionako crne brojke moglo učiniti i još lošijima. Ljudi su počeli sve više strahovati za svoju egzistenciju jer su shvatili da država ne stoji iza njih. •ne brine