Potrošačka korpa u Bosni i Hercegovini dosegla je rekordne vrijednosti, što dodatno produbljuje socijalnu nejednakost i stavlja ogroman teret na leđa građana. Prema posljednjim podacima, u lipnju je u Federaciji BiH iznosila 3.180 KM, dok je u svibnju u Republici Srpskoj dosegla 2.738 KM – najviše u posljednjem desetljeću.

Unatoč povremenim mjerama kontrole tržišta, efekt na cijene osnovnih životnih namirnica i usluga je minimalan, a rast troškova života i dalje značajno nadmašuje rast plaća. Gotovo polovica mjesečnih troškova i dalje otpada na prehranu, dok cijene stanovanja, režija i ostalih usluga nastavljaju neumoljiv rast.

“Imamo najveći iznos potrošačke korpe otkako se rade analize. Rast troškova više ne prati rast plaća”, upozoravaju iz sindikalnih organizacija oba entiteta.

Božana Radomir iz Saveza sindikata RS ističe kako “dvije trećine radnika danas ne može platama pokriti ni 30 do 50 posto potrošačke korpe”, nazivajući poskupljenja neopravdanima, uz podsjetnik da je inflacija uvezena i konstantna još od kraja 2021. godine, piše N1.

Građani u svakodnevici sve češće pribjegavaju kupovini manjih količina, traže popuste i izbjegavaju trgovine koje koriste, kako kažu, “trikove” u formiranju cijena. “Pola kile kave je 15 maraka, kilogram 30. Svaki dan nova cijena”, kaže zabrinuto stanovnik Banje Luke.

Trgovci poskupljenja pravdaju povećanjem troškova rada, poreza i energije, no analize pokazuju da stvarni ulazni troškovi ne opravdavaju razmjere rasta maloprodajnih cijena. U međuvremenu, trgovci ostvaruju enormne profite, a prihodi od PDV-a u državnom proračunu su na povijesno najvišim razinama.

Predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, Jovan Vasilić, upozorava na alarmantno stanje, dok nadležni tvrde da trgovci ne prekoračuju dozvoljene marže. Ministar trgovine i turizma RS Denis Šulić izjavio je da se inspekcije provode redovno, a da “trenutne marže ne prelaze zakonom propisane limite”.

Ipak, građani i dalje ne vide konkretne promjene, a prethodne mjere poput ograničavanja marži ili bojkota nisu dale dugoročan učinak. Sve ukazuje na to da rast cijena više nije stihijski, već planski, i da je iz dana u dan sve teže opstati.