Od 2010. godine, od kada je počeo kreditni aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom, od općina i gradova u Federaciji BiH uzeto je preko 40 milijuna KM za otplatu kredita. No, iako je kredit, u konkretnom slučaju, zadužila Federacija BiH, općinama i gradovima ne ide ni najmanji dio sredstava iz zaduženja.

Nakon višegodišnje uzaludne borbe da se općine izuzmu od otplate kredita Međunarodnom monetarnom fondu, stvar je završila i na sudu. Naime, Savez općina i gradova Federacije tužio je Federaciju BiH. Lokalne zajednice zahtijevaju da se izuzmu od otplaćivanja duga MMF-u, budući da od brojnih kredita ne dobijaju nikakva sredstva, piše Klix.ba.

“Savez općina i gradova Federacije nije odustao od tužbe prema Federaciji BiH zbog načina otplate vanjskog duga prema Međunarodnom monetarnom fondu, ista je uložena i taj postupak je u tijeku. Imamo određene usmene nagovještaje, nakon razgovora s izaslanstvom Međunarodnog monetarnog fonda, da će u novom Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH, samouprave biti izuzete od otplate kredita prema MMF-u jer za isti nisu ni dobile sredstava”, kaže za Klix Selma Fišek, pravna savjetnica u Savezu općina i gradova FBiH.

U potpuno istom položaju je 79 općina i gradova u FBiH. Kontaktirali smo načelnika općine Cazin koji nam je kazao da općine vraćaju dugove koje nisu zadužile.

“U ovom konkretnom slučaju, aranžman MMF-a, zaduženja i deficiti koji se saniraju iz tih sredstava, nisu prouzrokčeni poslovanjima ili zaduženjima općina. Prema tome, po logici stvari, mi ne bi ni trebali sudjelovati u povratu i pokrivanju takvih obveza. Međutim, danas se događa, kao što se vidi iz pokazatelja, da faktički jedan dio naših općinskih sredstava služi za povrat i saniranje tih obveza prema MMF-u već godinama i naravno da mi trpimo štetu”, kaže Ogrešević.

Pored otplate kredita MMF-u, u Savezu općina i gradova FBiH nezadovoljni su i Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, koji bi trebao biti jedan od ključnih zakona na kojem će se lomiti koplja u narednom razdoblju. Podsjećamo da su trenutnim sustavom raspodjele nezadovoljne općine i gradovi, ali i više županija u FBiH, koji smatraju da previše novca odlazi Sarajevskoj županiji. .

Prihodi s jedinstvenog računa Uprave za neizravno oporezivanje raspodjeljuju se na dva entiteta i Brčko distrikt. Iz dijela koji dobiva Federacija BiH najveći postotak, 51,48 posto, transferira se za županije. Nešto manji dio, 36,2 posto, ide na funkcioniranje Federacije BiH. Mnogo manji postotak od županija dobiju jedinice lokalne samouprave, kojima pripada ukupno 8,42 posto prihoda. Direkciji za ceste transferira se preostali dio sredstava, a to je, u postotcima 3,9 posto.

“Jedinicama lokalne samouprave u Federaciji BiH sadašnjom raspodjelom javnih prihoda s jedinstvenog računa pripada 8,42 posto. Smatramo da ovaj postotak nije dovoljan, te smo u skladu s odlukom Predsjedništva Saveza od Federalnog ministarstva financija tražili da taj postotak u novom Zakonu o pripadnosti javnih prihoda u FBiH bude povećan na 12 posto. Savez općina i gradova FBiH u suaradnji sa Svjetskom bankom priprema konferenciju koja će se održati 1. lipnja ove godine, a čija je tema upravo pripadnost javnih prihoda u F BiH”, kazuje Fišek.

Jedinice lokalne samouprave u razvijenim zemljama, kao i članicama Europske unije dobivaju znatno veći povrat poreza nego što je to slučaj u Federaciji BiH. U nordijskim zemljama taj postotak doseže i do 70 posto. Međutim, kada je riječ o Hrvatskoj kao najmlađoj članici Euopske unije, situacija je takva da oko 92 posto ukupno prikupljenih poreza odlazi u državnu blagajnu, a 8 posto ostaje u jedinicama lokalne samouprave.

Predsjedništvo Skupštine Saveza općina i gradova FBiH u veljači ove godine usvojilo je Zaključak u kojem su naglasili da Savez treba čvrsto insistirati na uključivanju svog predstavnika u radnu grupu za izradu novog Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH. Osim toga, zaključeno je i da bi novi Zakon o pripadnosti javnih prihoda u BiH trebao jednako tretirati ekonomske i socijalne kriterije, te uvažiti različitosti jedinica lokalne samouprave.

“Nadležnosti općine su takve da se puno mora investirati i u infrastrukturu i temelje razvoja, a na drugoj strani ako nas uskraćuju za prihode, to nam umanjuje mogućnost i potencijal da se bavimo razvojem naše lokalne zajednice”, kaže Nermin Ogrešević, načelnik općine Cazin.