Otkada je prije sedam godina postala članicom Mepas grupe u vlasništvu Mirka Grbešića, izgrađena je od temelja nova tvornica čokolade u Osijeku. U Kandit je tada uloženo 180 milijuna kuna, a iz njega je prošle godine izišlo 11.000 tona proizvoda.

Samo lani investirano je novih 11 milijuna kuna, a ove će još dodatnih sedam. Zanimljivo je to što tvornicu ne vodi jedna osoba. Ondje nema predsjednika Uprave ili direktora, nego njome upravljaju članovi Uprave, isti kao i u drugoj osječkoj tvornici ovoga širokobriješkoga vlasnika, Saponiji. Svatko od njih vrlo rijetko istupa u javnosti. Uspjehe pripisuju svima, a ne pojedincima. Važno je, kažu, da budu prepoznatljivi po svojim proizvodima, manje po direktorima.

Nakon četiri godine proizvodnje u novim pogonima Kandita, Tportal.hr razgovarao je s nasmijanom Dajanom Mrčelom, članicom Uprave koja je nakon završetka fakulteta 1994. godine kao pripravnica stigla u Saponiju. Tamo je, kako otkriva, nosila kave, kopirala papire te prošla, kao i svi drugi, sve službe, a ove godine sprema se doktorirati na “Ekološkim proizvodima u funkciji optimizacije brend arhitekture” na osječkom Ekonomskom fakultetu.

Kako biste opisali trenutačno stanje u Slavoniji?

Kada danas govorimo o Slavoniji, nažalost je prva asocijacija iseljavanje te nezaposlenost. Bogatstvo kojim ova regija raspolaže trebalo bi slati drugačiju sliku, punu optimizma i razvojnih planova. Ako u tom kontekstu promatramo Kandit, koji je jedan od primjera poslovnog uspjeha, onda možemo reći da gradimo drugačiji imidž. Vjerujemo da ljudi u ovoj regiji i Osijeku imaju potencijala da osnaže gospodarsku aktivnost, osiguraju ostanak i povratak mladih ljudi, kao i njihovo zadovoljstvo.

Kakva je bila prošla godina za Kandit?

Od pokretanja proizvodnje u novoj tvornici 2014. godine Kandit bilježi značajan rast proizvodnje i prodaje, a posebno čokolada, koja je i najveća kategorija s daljnjim trendom rasta. Od te godine tržišni udio Kanditovih čokolada povećan je za 50 posto. Rast prodaje nije slučajan, već rezultat naše marketinško-prodajne strategije i razvoja novih proizvoda. Potrošačima smo u protekle tri godine ponudili novu viziju Kandita jer su praktično svi postojeći proizvodi inovirani, a izašli smo i s brojnim novim proizvodima i brendovima. Prošle godine proizveli smo 11.000 tona proizvoda, što je povećanje od preko deset posto u odnosu na prethodnu godinu.

Od 2011. godine Kandit je u vlasništvu Mirka Grbešića i od tada tvrtka bilježi i rast proizvodnje i rast prihoda. Do prošle 2017. prosječna stopa rasta prihoda bila je 13 posto. Protekla godina bila je i najuspješnija do sada. Ukupni prihod veći je od 308 milijuna kuna, što je sedam posto više u odnosu na 2016. Usto, Kandit je 2017. godinu završio i s vrlo značajnim rastom EBITDA.

Koliko proizvoda plasirate na domaćem tržištu, a koliko izvozite?

S obzirom na dugu tradiciju proizvodnje i poznatost brendova Kandita, proizvodi su zastupljeni na policama cijele regije Adria, posebno u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji. Unatoč jakoj domaćoj industriji, Kandit bilježi značajan rast na tržištu Srbije. Ukupno gledajući, u Hrvatskoj se ostvari 56 posto prihoda, a preostali dio u izvozu.

Proizvodnjom privatne robne marke za poznate europske retailere prisutni smo i na tržištima većine europskih zemalja uz kontinuirano proširivanje. Godinama smo već u Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj, a odnedavno smo otvorili i veliko tržište Poljske.

Vlastitim brendom također nastojimo osvajati nova tržišta jer kroz to vidimo prostor za rast i razvoj. Već smo nekoliko godina, preko distributera, prisutni u nordijskim zemljama, u kojima nastojimo proširiti program, a od prošle godine se i na njemačkom tržištu mogu naći Kanditovi proizvodi.

Sve više poslodavaca žali se na nedostatak radne snage – imate li i vi tih problema?

U Kanditu trenutno radi 370 ljudi koji pokrivaju sva područja, od razvoja i proizvodnje do komercijalnih službi. U razdoblju kad imamo značajno veću proizvodnju potreba za djelatnicima je veća, ali do sada smo imali više upita za zapošljavanje nego što nam je potreba. Vlasnik grupacije Mepas, kao i Uprava Kandita, vode računa o uvjetima rada, što zaposlenici osjete te se ponovno javljaju na natječaj za posao u sezoni.

Kolika je prosječna plaća u Kanditu?

Prosječna neto plaća u Kanditu u 2017. godini iznosila je 4.370 kuna.

Kakva je situacija na domaćem konditorskom tržištu?

Na konditorskom tržištu trenutno su prisutna tri domaća proizvođača. Unatoč relativno malom volumenu cijelog tržišta te prisutnosti globalnih brendova, domaći proizvođači ostvaruju, ukupno gledajući, značajni tržišni udio. U takvom okruženju kvalitetu, inovativnost i cjenovni nivo morate konstantno pratiti i biti proaktivni cijele godine.

Čija je čokolada najbolja?

Izbor čokolade ovisi o ukusu. Preferirate li gorku, odnosno tamnu čokoladu s većim postotkom kakaa ili više volite mliječnu čokoladu koja može imati puno varijanti. Na tržištu je zaista velika ponuda raznovrsnih čokolada i teško je reći koja je najbolja. Općenito, najbolje se prodaju mliječne čokolade, kao i one s lješnjacima, ali kao primjer dobro odabranog okusa istaknula bih Kanditovu bijelu čokoladu s kokosom – Kandi crunchy coconut. Ona je vrlo brzo po izlasku postala jedan od top sellera. Gledajući po prodaji kao jednom od mjerila uspješnosti, Kanditova čokolada s rižom je također u samom vrhu.

Trendovi se mijenjaju i da biste zadržali pažnju potrošača, na tržištu morate stalno imati najbolju čokoladu.

Kakav je odnos Kandita i Koestlina? Obje kompanije posluju unutar Mepas grupe.

Kandit i Koestlin su članice Mepas grupe i čine njezin prehrambeni dio. Iako nam je proizvodni program komplementaran, tvrtke posluju kao zasebni subjekti uz vrlo usku suradnju na projektima i u procesu nabave te zajedničku distribuciju, čime s ostalim članicama postižemo sinergijski učinak.

Posljednji projekt u kojem smo čokolade obogatili poznatim Koestlinovim keksom Breakfast Biscuits pokazao se izuzetno uspješnim. S druge strane, Koestlin u svojim keksima koristi Kanditove čokolade.

Obje kompanije predstavljaju svojevrstan simbol Bjelovara, odnosno Osijeka, a generacije su odrasle direktno ili indirektno vezane za te tvornice. Upravo ta komponenta je vlasniku posebno važna – razvoj, ali u okruženju u kojem je nastala.

Možete li prokomentirati stanje u Zvečevu? Zanima li vas možda preuzimanje te kompanije?

Zvečevo je također kompanija s dugom tradicijom i vrlo kvalitetnim proizvodima. Prema našem saznanju, ne postoji interes za preuzimanje Zvečeva, ali o tome odlučuje vlasnik.

Kako se kriza u Agrokoru odrazila na Kandit i jeste li je i kako uspjeli prebroditi?

Rezultati poslovanja u 2017. godini najbolji su pokazatelj pozicije Kandita u odnosu na Konzum. Iako nam je Konzum u strukturi prodaje značajan kupac, fleksibilnost u prodajnoj politici osigurala nam je to da kod drugih kupaca, s kojima smo i do sada uspješno surađivali, ostvarimo dodatni rast prometa.

Kolika su vaša potraživanja prema Agrokoru i kako ocjenjujete plan nagodbe s vjerovnicima Ante Ramljaka?

Kandit nije imao velikih potraživanja prema Agrokoru, a kako će se plan nagodbe odraziti na vjerovnike, treba pričekati njegovo donošenje i onda vidjeti. Tek tada ćemo moći analizirati kakve će biti posljedice.

Kakva je sad naplata i koji su rokovi plaćanja?

Naplata je u redu i u dan te s ugovorenim rokovima plaćanja.

Jeste li osjetili posljedice krize u Agrokoru i u kakvom se opsegu ona odrazila na vašu robnu marku za Konzum?

Svi koji su direktno ili indirektno vezali svoje poslovanje za Konzum osjetili su posljedice krize. Kandit već nekoliko godina proizvodi dio programa za Konzumovu robnu marku, a od 2015. taj se posao proširio i na liniju čokolada Fina, koju će raditi i ove godine, nadamo se jednako uspješno.

Je li isplaćeno ulaganje otprije pet godina u gradnju nove tvornice Kandita u Nemetinu?

Cijeli projekt gradnje nove tvornice Kandit, vrijedan preko 180 milijuna kuna, realiziran je s ciljem da se osiguraju rad i razvoj kompanije koja je prije privatizacije bila u iznajmljenom, neadekvatnom prostoru. Investicija je uključivala i nove proizvodne linije, bez kojih ne bi bilo moguće ostvariti povećanje proizvodnje. Izgradnjom tvornice nismo prestali s ulaganjima te je prošle godine vrijednost investicija bila veća od 11 milijuna kuna, a u ovoj, 2018., planiramo realizirati nekoliko investicijskih projekata vrijednih sedam milijuna kuna.

Koji je prošle godine bio najprodavaniji Kanditov proizvod?

U strukturi prodaje Kandita najznačajnija grupa su čokolade, koje čine trećinu ukupne realizacije. Unutar te grupe najprodavaniji proizvod je čokolada s rižom u različitim veličinama pakiranja. Kandit u svom portfelju ima nekoliko proizvoda koji su pojam za određenu grupu proizvoda i koje poznaju generacije potrošača. Među njima su svakako Rum pločice, brend koji je jednako prihvaćen na svim tržištima na kojima poslujemo, Choco banana te posebno poznata Kanditova čokolada za kuhanje.

Kakvi su planovi Kandita za iduće razdoblje?

Kandit je ostvario ovakav rast zahvaljujući paralelnom fokusu na više brendova. Ako pogledamo unatrag, Kanditove čokolade su unapređenjem kvalitete, proširivanjem varijanti i zahvaljujući novom vizualnom identitetu značajno povećale udio na tržištu i tu još vidimo prostor za rast. Razvijeni su novi bomboni Bonko, vraćen je brend bombona Laringo, uvedene su nove bombonijere – sve zajedno preko stotinu novih proizvoda.

U tijeku je razvoj i nekoliko novih, a planiramo i nove projekte koje će potrošači ubrzo imati priliku probati i uživati u njima.

(Tportal.hr)