Niska konkurentnost bh. ekonomije ima svoje korijene u niskom obuhvatu obrazovanjem, posebice u oblasti srednjeg i visokog obrazovanja, kao i u lošoj obrazovnoj strukturi kadrova i obrazovnom sustavu koji ne priprema adekvatno kadrove za moderno tržište rada, piše Večernji list BiH.
Naime, stope upisa u predškolsko obrazovanje su najniže u regiji, dok su stope upisa u osnovno i srednje obrazovanje ispod zadovoljavajuće razine. Posljednji pokazatelji govore kako oko 50 posto osoba ima srednjoškolsko obrazovanje, a tek oko deset posto visokoškolsko obrazovanje.
Zabrinjavajući podaci
Kako se navodi u analizi Direkcije za ekonomsko planiranje, unatoč ostvarenom napretku i provedenim reformama, obrazovni sustav suočava se sa značajnim problemima i stoga ga je neophodno unaprijediti od najniže do najviše razine.
Podatak o postotku djece koja pohađaju prvi razred osnovne škole, a koja su tijekom prethodne godine pohađala predškolsko obrazovanje, za BiH je 16,3%. Obuhvat djece predškolskim odgojem i obrazovanjem u godini pred polazak u školu je veći u Federaciji BiH u odnosu na ostatak države. Nadalje, postotak djece dobi od tri do pet godina koja su uključena u predškolski odgoj i obrazovanje iznosi 14,4% za Federaciju BiH, 10,3% za Republiku Srpsku, a 13,1% za BiH.
Procijenjena stopa pohađanja škole za djecu dobi od 6 do 14 godina iznosi 97,6% za BiH, pri čemu je 98,9% za Republiku Srpsku, a 97,2% za Federaciju (96,9% djevojčica, a 97,4% dječaka). Promatranjem trendova upisa u prvi razred osnovnih škola u Federaciji BiH za razdoblje školska 2008./09. – 2012./13. godina, za koje su dostupni službeni statistički podaci, može se ustanoviti da se broj upisanih učenika u školskoj 2012./13. smanjio za 2017 učenika u odnosu na školsku 2008./09. godinu, što izraženo u postotcima iznosi 8,76%. Ako, ipak, promatramo trendove smanjenja ili povećanja ukupnog broja učenika osnovnih škola, ustanovit ćemo kako je u proteklom petogodišnjem razdoblju došlo i do smanjenja ukupnog broja učenika u osnovnim školama u BiH.
Bolonja nije ispunjena
Stopa upisa u srednjim školama je 76,2 posto. Oko 54 posto učenika završi srednju školu u redovitom roku, a samo 24 posto maturanata nastavlja školovanje nakon srednje ili više škole. Napuštanje srednjeg obrazovanja od 32,2 posto je iznimno visok prosjek (a u odnosu je s maloljetničkom delinkvencijom, pripadanju romskoj populaciji, siromaštvom i materijalnom situacijom u obitelji)”, stoji u dokumentu ” Strateški okvir za BiH” koji je u rujnu objavio DEP. Kada su u pitanju visokoobrazovne institucije, navodi se kako obveze po Bolonjskoj deklaraciji do sada nisu u potpunosti ispunjene. Nedostatak učinkovitosti sustava visokog obrazovanja može se potkrijepiti činjenicom da samo 3% studenata na pojedinim sveučilištima završi na vrijeme svoj studij. U 2013. svega 10,1% radno-sposobnog stanovništva ima više ili visoko obrazovanje, dok je taj postotak radno-sposobnog stanovništva sa završenom srednjom školom puno veći i iznosi 48,7%.
To pokazuje kako mnogi ne nastavljaju svoje školovanje nakon stečenog srednjoškolskog obrazovanja. Za osobe s visokom razinom obrazovanja je najmanji rizik od nezaposlenosti (u 2014. godini osobe s visokim obrazovanjem su predstavljale 12% stope nezaposlenosti).
VL