Svako treći radnik u Beču govori jezikom s prostora bivše države. To je istaknuo Mile Stević, tajnik udruge samostalnih poduzetnika u Bijeljini.

Ono što je također poražavajuće je broj obrtnika koji su proteklih godina napustili BiH. Tisuće njih otišle su raditi u inozemstvo jer se ne mogu izboriti sa situacijom ovdje, piše Večernji list BiH.

“Rad na crno”

Stević ističe kako je problem u porezima i doprinosima koji dosežu do 68 posto bruto plaća i kako samostalni obrtnici to ne mogu izdržati.

Praktično im je jedini način “rad na crno”, što nije rješenje. Upravo to i obrtnici navode kada odlaze. – Kao samostalni obrtnik, kojemu to nije dodatno nego osnovno zanimanje, samo sam na svoje doprinose plaćao oko 350 KM mjesečno.

“Jednostavno nisam mogao izdržati, a imao sam prijavljenog i jednog radnika”,  govori jedan hercegovački obrtnik, koji se trbuhom za kruhom odlučio otići.

Obrtnička komora, pak, trudi se svim silama zadržati ljude ovdje, ali bez konkretne pomoći politike, to je sve teže. Komora na čelu sa Željkom Babićem dala je prijedlog da se poveća ulazak u PDV sustav, ali i još niz mjera, što je Babić potvrdio i za Večernji list.

Primjerice, godinama obrtnici nisu mogli jačati svoj posao jer im banke nisu htjele dati kredit i onda su morali odlaziti.

“Smatrali su obrt malim, iako nas ima više od 50 tisuća te su svojim kompliciranim procedurama obrtnike odbijali. Postigli smo sporazum s jednom bankom koja će omogućiti svim zainteresiranim obrtnicima u FBiH bolje uvjete kod podizanja kredita i vršenje platnog prometa. Osim pogodnosti kod banke, napravili smo sporazum s tvrtkom koja se bavi maloprodajom naftnih derivata, te omogućili obrtnicima povoljniju nabavu goriva u odnosu na ostale potrošače. Sklopili smo i sporazum s osiguravajućom kućom koja omogućuje obrtnicima pogodnosti pri osiguranju imovine uz određene povlastice”,  kazao je Babić.

Što obrtnike muči komentirao je i analitičar Faruk Hadžić.

Stimulacija poslodavaca

“Poslodavci se najčešće odlučuju za poslovanje u “sivoj zoni” upravo zbog visokih stopa doprinosa koji opterećuju njihovo poslovanje. Smatram da bi rješenje u ovom trenutku bila kombinacija smanjivanja stopa doprinosa na iznos oko 25% bruto plaće irigoroznih kazni, čime bi se mnogi poslodavci stimulirali da svoje radnike uvedu u legalne ekonomske tokove. Na taj način bi u konačnici učinci bili pozitivni za sve aktere – radnike koji bi imali više novca za potrošnju, poslodavce kojim bi se rasteretilo poslovanje te bi mogli raditi na novom zapošljavanju i zapošljavanju u okviru sustava, državu koja bi ostvarila rast poreznih prihoda i prihoda od prikupljenih doprinosa, kroz uvođenje u sustav i novo zapošljavanje. Isto tako, država treba mladim osobama do 35 godina koji pokreću vlastitu tvrtku, omogućiti koliko god je moguće raznih olakšica, kako bi te osobe zadržali u zemlji te zaustavili iseljavanje”,  kazao je Hadžić.

Dovoljno je reći da parafiskalni nameti čine i do 5% financijskih izdvajanja poslodavaca u ovoj državi.